Svjetski dan turizma održava se 27. rujna svake godine od 1980. godine. Svjetska turistička organizacija (World Tourism Organization – WTO) je na svojoj trećoj sjednici održanoj u Torremolinosu, u Španjolskoj, 1979. godine odlučila pokrenuti obilježavanje Svjetskog dana turizma.

Svjetski dan turizma održava se, dakle, svake godine putem prigodnih manifestacija, priredbi i događanja. Navedeni datum je odabran kako bi se podudarao s važnim trenutkom za Svjetsku turističku organizaciju, danom kada je 1970. godine usvojen Statut Organizacije.

Sva zbivanja se uvijek vežu uz jednu odabranu temu koju određuje Generalna skupština po preporuci Izvršnog odbora Svjetske turističke organizacije. Svjetski dan turizma obilježava se kako bi se unutar međunarodne zajednice jačala svijest o turizmu i njegovom gospodarskom, sociološkom, kulturnom i političkom značaju.

Ove godine Svjetski je dan turizma posvećen je miru. U vrijeme kada su geopolitički odnosi zategnuti do krajnjih granica, a neizvjesnost sveprisutna, turizam je jedan od mehanizama za gradnju mostova među ljudima i poticanje međusobnog razumijevanja i uvažavanja.

U poruci koju je povodom obilježavanja objavila Svjetska turistička organizacija navodi se kako je upravo težnja za mirom kontinuirano nastojanje, a napredak kroz turizam u tom smjeru važniji nego ikada.

Turizam kao instrument mira

– Turizam može igrati ključnu ulogu kao katalizator za poticanje mira i razumijevanja među narodima i kulturama te u podržavanju procesa pomirenja.

Štoviše, turizam je jasno povezan s elementima mira kao što su socijalna pravda, ljudska prava, ekonomska jednakost, održivi razvoj i demokracija, ali i sposobnošću nenasilnog rješavanje sukoba. Najveća snaga turizma, osim što se radi o gospodarskoj sili, jest i to što povezuje ljude, poručili su iz UNWTO-a.

Ukazali su i kako turizam ima potencijal pridonijeti miru na mnogo načina pa i tu valja u ovim sadašnjim okolnostima tražiti i procijeniti mogućnosti. Turizam kao instrument mira mora biti osjetljiv na mir te mora biti dio društvene transformacije prema kulturi mira.

Samim time u kontekstu turizma i njegova utjecaja na kulturu mira i nenasilnog rješavanja sukoba, valja uzeti u obzir i njegovu ekonomsku, kao i društvenu snagu, a time i društvenu odgovornost. Turizam kao katalizator mira nastoji doprinijeti miru u svijetu jasno u granicama mogućnosti, ali svjestan moći stvaranja savezništava za demokratizaciju društva, utjecaja na jačanje međunarodnih odnosa i svjetskog poretka kao takvog.

Štoviše, turizam je plodno tlo za inovacije i poduzetništvo. Poticanjem kreativnih rješenja i novih poslovnih modela, turizam može potaknuti gospodarski rast i pružiti jedinstvene prilike za mlade talente. Potpora poduzetničkim inicijativama u turizmu može voditi održivom razvoju i stvaranju platformi za inovativne strategije izgradnje mira.

– Budućnost turizma je u rukama mladih. Ulaganjem u mlade, obrazovanjem i mogućnosti obuke, te poticanje njihovog aktivnog sudjelovanja u sektoru turizma, svi mi možemo iskoristiti svoj potencijal za pokretanje društvenih promjena i promicanje mira. Mladi talenti donose nove perspektive, kreativnost i energiju koji su bitni za kontinuirani razvoj turizma kao katalizatora mira, istaknuto je u UNWTO-ovoj poruci povodom Svjetskog dana turizma.

Ovogodišnji “praznik turizma” tako ima za cilj istražiti koje dodirne točke postoje između turizma i procesa gradnje mira, pa tako UNWTO ističe kako putovanja, kulturna razmjena i prakse održivog turizma imaju snagu doprinijeti rješavanju sukoba, pomirenja i promicanju mira diljem svijeta.

Turizam ima moć u izgradnji mostova među ljudima, poticanju dijaloga i promicanju mira i pomirenja.

Studija Europske komisije za putovanja

A koliko je turizam osjetljiv na krize, među ostalima, i ratne, kao i terorističke napade, analizirano je u studiji Europske komisija za putovanja (ETC). U obzir su, naime, uzeti aktualni ratovi u Ukrajini te Palestini, kao i teroristički napadi u Francuskoj 2015. i 2016.

Tako se u ETC-ovoj analizi navodi kako baltičke zemlje i dalje zaostaju po dolascima turista zbog rata u susjedstvu pa je tako Latvija čak 34 posto u minusu u odnosu na 2019. Litva, Latvija, Estonija, Poljska, Češka i Finska su nakon izbijanja rata u Ukrajini, izgubile imidž sigurnih za putovanja, posebno među turistima iz SAD-a i Kanade.

Europa kao cjelina doživjela je usporavanje međunarodne potražnje za putovanjima od 7 posto u prva dva tjedna od invazije Rusije na Ukrajinu. Nekoliko europskih odredišta izgubilo je značajno tržište jer je neposredno prije invazije u veljači 2022., 56 posto ruskih putnika namjeravalo putovati u Europu te godine.

To uključuje Litvu, Latviju, Finsku, Češku, Mađarsku, Crnu Goru i Tursku.

Cipar je, pak, izgubio 90 posto svog drugog najvećeg tržišta, Rusije, i potpuno izgubio ukrajinsko tržište. Bugarska je također izgubila dva svoja prioritetna turistička tržišta, Ukrajinu i Rusiju. Slično tome, palestinsko-izraelski sukob prouzročio je gubitak izraelskog tržišta u nekoliko europskih zemalja, primjerice Crnoj Gori, Mađarskoj, Cipru, Litvi i Češkoj.

Teroristički napadi u Parizu 2015. te u Nici početkom 2016. primjeri su kako su, pak, teroristički čin, uz primarno nenadoknadive gubitke ljudskih života, utječu i na živote onih koji se bave turizmom. Naime, nakon ovih napada destinacija je percipirana kao nesigurna što je dovelo do smanjenja broja turista i smanjenja prihoda u turizmu.

Nakon pariškog napada, u prvoj polovici 2016. je Pariz imao milijun manje posjetitelja nego godinu ranije, te izgubio 750 milijuna eura prihoda od turizma. Noćenja u hotelima su pala za 8,5 posto u regiji Ile-de-France koja uključuje Pariz, uz pad stranih dolazaka od 11,5 posto te domaćih za oko 5 posto. To je ugrozilo radna mjesta u turizmu s obzirom na to da je oko pola milijuna radnih mjesta u ovoj francuskoj regiji direktno vezano uz turizam.

Koordinirana strategija

A kako je Francuska ponovno vraćala povjerenje turista? Koordiniranom promocijom. Francuska uprava za turizam (Atout France), regionalne turističke zajednice, industrija (zrakoplovne tvrtke, zračne luke) i Ministarstvo turizma radili su zajedno na koordiniranoj strategiji za promicanje francuskog turizma što je rezultiralo kampanjom Made in France koja je promovirala mjesta i iskustva jedinstvena za Pariz i Francusku.

Potom suprotstavljanjem dezinformacijama i lažnim vijestima putem društvenih medija na devet jezika u 190 zemalja i ugošćavanjem više od 70 blogera i YouTubera iz 10 različitih zemalja za promicanje onoga što zemlja nudi.

Vrlo je važno bilo i promicanje dobrodošlice, naime, dio promotivne kampanje uključivao je postere dobrodošlice u zračnim i pomorskim lukama, bolje informiranje na jezicima posjetitelja i tekstualne poruke dobrodošlice na stranim jezicima. Provedene su i inicijative za obuku za ugostiteljski sektor.

Organizirane su i ciljane promotivne marketinške aktivnosti temeljene na konkretnim transparentnim podacima, fokusiran na 16 ključnih tržišta s najvećim padom turista, uključujući Japan, Rusiju i Kinu.

Osim toga, Francuska se potrudila ubrzati odobravanje viza, uvela više automatizacije za kontrolu putovnica, uvela besplatni WIFI u hotelima i zračnim lukama i razvila nove aplikacije posebno za turiste.

Iz svega toga pokazalo se kako je brz odgovor na sigurnosne probleme ključan, naveli su u ETC-u. Uvjeravanje građana da je njihova zemlja sigurna i posjetitelje da život ide dalje može biti vrlo učinkovit za osiguravanje dugoročnog povratka gostiju. Brzina odgovora francuskih turističkih vlasti, dodaju u ETC-u, je pomogla održati domaći turizam, uz potpuni oporavak domaće potrošnje u roku od 12 mjeseci.

Bitni su bili i ažurirani podaci koji pokazuju na kojim tržištima je zabilježen najveći pad dolazaka turista, a koji su pomogli koncentriranju ciljanih marketinških napora prema tržištima koja su bila najvažnija. Brza reakcija, kao i resursi za suzbijanje dezinformacija, bili su ključni za brzi oporavak.