RIJEKA  Iako su riječke plaže u nedjeljno popodne bile prepune kupača, bilo je živo i uz Rječinu u Ružićevoj ulici.

– Riječki Urbani separe i brojni partneri pažnju brojnih građana usmjerili su na Rječinu, rekao nam je Marin Nižić.

I to vrlo uspješno, jer se okupio veliki broj građana. Tako je na lokaciji Ružićeva 22 bila prilika za inače nemoguć dodir s Rječinom u centru grada. Plaža na “Ričini” donijela je doslovno plažu, ali i niz radionica, umjetničkih radova, vođenih šetnji, zajedničko kuhanje i glazbeni program. S mentoricom Luanom Lujić na radionici Dišjiva Ričina istraživali su se mirisi urbanog toka Rječine tijekom tematske šetnje. Skupljeni materijal – predmeti, komadići, prašina, zemlja i bilje – obrađen je tradicionalnom, prirodnom tehnikom ekstrakcije mirisnih tvari.

Daniela Torjan održala je radionicu Kako su prali naši stari / Snimio Milan Đekić

Održana je i radionica Kako su prali naši stari, odnosno izrada prirodnog deterdženta koristeći bršljan i sapuniku. Radionicu je vodila Daniela Torjan.

– Kroz povijest ljudi su koristili ono što im je priroda pružala za svakodnevne potrebe. Prije nego što su sintetički deterdženti postali dostupni, naši stari koristili su različite biljke za pranje i održavanje higijene. Bršljan i sapunika su dva primjera takvih biljaka koje ćemo danas upoznati, ali postoji i još jedna biljka koja se često koristila – divlji kesten, objasnila je Torjan polaznicima radionice.

Polaznici su mogli doznati da bršljan sadrži saponine – prirodne deterdžente. Upravo te tvari omogućuju biljci stvaranje pjene, što ćemo iskoristiti za izradu prirodnog sredstva za pranje. Biljka sapunika, kao što joj samo ime govori, također je bogata saponinima i koristila se za pranje osjetljivih tkanina i vune.

Torjan je objasnila da su saponini biljni glikozidi koji se otapanjem u vodi ponašaju poput sapuna, stvaraju pjenu i mogu otapati masti i nečistoće, ne sadrže štetne kemikalije, biorazgradivi su i sigurni za okoliš, te su jednostavni za pripremu i vrlo učinkoviti.

Polaznici radionice su šetajući kanjonom Rječine mogli ubrati bršljan, a pozornost su obratili na zrelije (tamnije i veće) listove jer oni sadrže više saponina. Zatim su listove nasjeckali kako bi olakšali proces ekstrakcije saponina. U improviziranoj radionici na indukcijskom kuhalu bršljan su kuhali u vodi oko 15-20 minuta kako bi saponini izašli iz listova, a kada se tekućina ohladila, procijedili su je i prelili u staklenke. Tekućina se može koristiti kao sredstvo za pranje grubljeg rublja.

Luana Lujić vodila je radionicu Dišjiva Ričina / Snimio Milan Đekić

Polaznici radionice upoznali su se i sa sapunikom, tradicionalnom biljkom za pranje koja se koristi i u medicini zbog svojih blagih antibakterijskih svojstava. Svaki polaznik dobio je malu sadnicu sapunike koju je mogao ponijeti kući.

– Ako se budete pravilno brinuli o njoj, kad malo naraste, moći ćete je koristiti za izradu vlastitog nježnog sredstva za pranje, objasnila je Torjan te napomenula da je sapunika bogata saponinima koji prirodno i nježno uklanjaju nečistoće.

Iako je korijen sapunike nešto jači, nježni listovi su također odlični za blago pranje, posebno osjetljivih tkanina poput svile, vune ili čak za pranje ruku, lica i kose. Možete ih koristiti svježe ili sušene.

Pivo od palente kumpirice / Snimio Milan ĐEKIĆ

U isto vrijeme jedna u nizu izrazito posjećenih kritičkih urbanističkih šetnji pod vodstvom Društva arhitekata Rijeka posvećena je bila urbanističkom pogledu na Rječinu. Započela je na platou Konta, a završila upravo na radionicama na plaži u Ružićevoj 22.

Na samoj plaži u Ružićevoj ulici posjetitelji su se uz Rječinu družili, pripremili vlastiti piknik i donijeli razne igre, zajednički kuhali te upoznali umjetničke radove Akademije primijenjenih umjetnosti. Na kraju programa započela je, prema riječima organizatora, “glazbena senzacija” s primjesama elektronike i jazza, direktno koristeći zvučnu sliku Rječine i okolne prirode. Riječ je o performansu umjetnika Ive Vicića i suradnika koji je žubor rijeke pretvorio u jedinstveni koncert. Jela se i palenta krumpirica, koja se zalila jedinstvenim pivom napravljenom baš od palente krumpirice.

Marin Nižić kuhao je palentu kumpiricu / Snimio Milan ĐEKIĆ