HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

Direktor Kristjan Staničić: ‘Rast cijena mora pratiti i kvaliteta pružene usluge’

Alenka Juričić Bukarica

Foto: Davor Kovačević

Foto: Davor Kovačević

Naša interna istraživanja pokazuju da Hrvatska nije ni najskuplja ni najjeftinija destinacija, bilo da govorimo o uslugama smještaja ili općenito o vanpansionskoj ponudi. Da je tomu tako, nedavno je potvrdio i njemački Savezni ured za statistiku koji je analizirao te uspoređivao cijene u Njemačkoj s cijenama u drugim zemljama



Nakon pandemijskih godina, a onda i rata u Ukrajini, ova je turistička godina moglo bi se reći konačno jedna regularna turistička godina, međutim, daleko da je bez izazova.


Dapače. Uz povratak konkurencije, prozivke o skupoći u Hrvatskoj, izazove s rastom kapaciteta u apartmanima, problemima u nautičkom charteru, i mnogim drugim izazovima, pokazala se nimalo jednostavna.


Hrvatski turistički sektor, međutim, i ove godine bilježi dobre rezultate u dosadašnjem dijelu godine, a i najave do kraja godine su izvrsne. O tome što je obilježilo ovu turističku godinu, ali i brojnim aktivnostima Hrvatske turističke zajednice (HTZ), razgovarali smo s Kristjanom Staničićem, direktorom HTZ-a.


Predsezona i glavna sezona su za nama, stoga kako ocjenjujete dosadašnji dio turističke godine? Mnogi će reći kako je bila vrlo izazovna, posebno sami ljetni mjeseci kada se ostvaruje glavnina turističkog prometa, odnosno da se radi o sezoni svojevrsne konsolidacije?




– Dosadašnji dio godine možemo ocijeniti iznimno uspješnim, a kada raščlanimo dosadašnji tijek treba istaknuti slijedeće. Imali smo iznimnu predsezonu obzirom da smo tijekom prvih pet mjeseci ostvarili rast od 29 posto u dolascima i 23 posto u noćenjima.


Zatim smo tijekom glavnih ljetnih mjeseci uspješno zadržali kumulativni rast turističkog prometa, što je i bio glavni cilj. Konkretnije rečeno, tijekom kolovoza smo u našoj zemlji ostvarili rast od 5 posto u dolascima, dok su noćenja bila na razini lanjskog kolovoza, a kada promatramo razdoblje od prvih osam mjeseci ostvarili smo poraste od 4 posto u dolascima i 1 posto u noćenjima.


Daljnji rast prometa u srpnju i kolovozu više nije opcija jer je riječ o najintenzivnijim mjesecima tijekom kojih su naši kapaciteti gotovo u potpunosti popunjeni, odnosno tijekom kojih u našoj zemlji na dnevnoj bazi kontinuirano boravi više od milijun gostiju.


Daljnje jačanje prometa u špici dovelo bi do novih problema i izazova, od narušavanja kvalitete života lokalnog stanovništva i dodatnih pritisaka na infrastrukturu pa sve do narušavanja kvalitete boravka samih turista u destinaciji.


Kada pak govorimo o ostatku godine, sukladno dobrim najavama očekujemo posezonu tijekom koje ćemo dodatno učvrstiti ovogodišnji rezultat i na taj način ostvariti ono što je planirano, a to je stabilna glavna sezona uz izražen rast turističkog prometa u razdobljima pred i posezone.


Povoljniji od Italije, Francuske i Austrije


Mnogo govora je bilo o skupoći u Hrvatskoj kao destinaciji? Je li po Vama Hrvatska skupa destinacija? U kojem smjeru bi trebala ići politika cijena u našem turizmu?


– Naša interna istraživanja pokazuju da Hrvatska nije ni najskuplja ni najjeftinija destinacija, bilo da govorimo o uslugama smještaja ili općenito o vanpansionskoj ponudi.


Da je tomu tako, nedavno je potvrdio i njemački Savezni ured za statistiku koji je analizirao te uspoređivao cijene u Njemačkoj s cijenama u drugim zemljama pa tako i onim u koje Nijemci rado putuju.


Njihovi su podaci pokazali da je Hrvatska povoljnija od primjerice Italije, Francuske ili Austrije, dok smo po cijenama vrlo blizu destinacijama poput Španjolske ili Grčke.


Cijene rastu, ne samo kod nas, ali zato je još i više potrebno raditi na tome da rast cijena prati i kvaliteta pružene usluge. Gosti će to uvijek spremno platiti te će se rado vraćati ako budu zadovoljni.


Osim toga, možemo još napomenuti kako je jedan od naših ciljeva dovođenje gostiju više platežne moći, stoga je također važno kontinuirano raditi na kvaliteti ponude i usluge.


U kojoj mjeri smo ove godine, dakle, ojačali predsezonu, a za očekivati je i da bi posezona trebala biti dobra?


– Već smo spomenuli kako se većina od ukupnog turističkog prometa u našoj zemlji realizira tijekom srpnja i kolovoza, odnosno ova dva ljetna mjeseca znače oko 60 posto ukupnog turističkog prometa.


Također, značajan udio prometa se odnosi i na lipanj te rujan, no kako bi imali dugoročno i održivo poslovanje potrebno je taj promet dodatno disperzirati na preostale mjesece u godini. To je dugoročan i zahtjevan proces na kojem intenzivno radimo, ali i koji od nas zahtijeva aktivno djelovanje na svim razinama.


Hrvatska je dominanto prepoznata kao ljetna odmorišna destinacija, to je tako i od toga ne treba bježati, ali je tu osnovu potrebno nadograđivati kroz sustavni razvoj turističke ponude u razdobljima pred i posezone, daljnje jačanje prometne povezanosti s naglaskom na aviolinije, ali i kroz provedbu aktivnosti koje će našoj zemlji osigurati imidž i percepciju kvalitetne i atraktivne cjelogodišnje destinacije.


Razmotriti nove trendove


Minusi se ove godine bilježe s našeg glavnog emitivnog tržišta – Njemačke. Što se dogodilo s njemačkim gostima, jesu li nam nakon pandemije konkurenti ponovno uzeli dio kolača? I kako se Hrvatska na tom tržištu pozicionira u odnosu na mediteransku konkurenciju?


– Rezultati s njemačkog tržišta u ovoj su godini posljedica niza okolnosti, ali to je i dalje naše najvažnije tržište s kojeg ostvarujemo najveći turistički promet, odnosno koje u ukupnim noćenjima ostvaruje udio od oko 23 posto.


Također, podsjećam da smo na ovom tržištu u prošlim sezonama ostvarivali odlične rezultate pa čak i dvoznamenkaste poraste turističkog prometa te je nerealno za očekivati da možemo takvu dinamiku kontinuirano zadržavati.


Za nas je dobro što Hrvatska ima vrlo kvalitetan tržišni miks pa tako u ovoj godini bilježimo rast s tržišta Poljske, Slovenije, Velike Britanije, Mađarske, SAD-a, Španjolske… U svakom slučaju, manjak gostiju s pojedinog tržišta je signal da treba razmotriti eventualne nove trendove i značajke na takvim tržištima, odnosno uložiti dodatne napore u promociju i mi ćemo to učiniti, odnosno već smo i poduzeli određene korake u tom smislu.


U Njemačkoj je došlo i do reorganizacije HTZ-ova sustava te Ispostava u Münchenu postaje samostalno Predstavništvo? Koji su ciljevi nove reorganizacije obzirom na važnost ovog tržišta?


– Uzimajući u obzir značaj njemačkog tržišta za hrvatski turizam, kao i potrebu daljnjeg jačanja promotivnih aktivnosti, procijenjeno je da je na tom tržištu oportuno djelovati putem dvaju Predstavništava.


Tako se dosadašnja Ispostava u Münchenu pretvara u Predstavništvo koje je samostalno u radu, za razliku od Ispostave koja djeluje kao njegov dio za određeni dio tržišta.


Predstavništvo sa sjedištem u Münchenu bit će nadležno za šire tržište, odnosno za Bavarsku, Baden Wurtenberg i Švicarsku, osim švicarskog kantona Ticino koji će i nadalje pokrivati Predstavništvo u Milanu.


Naime, s obzirom da iz navedenih saveznih država u našu zemlju dolazi većina turista i to primarno cestovnim pravcima, te da sa Švicarskom čine logičku tržišnu cjelinu, strateški pristup tim područjima i tržištima je različit u odnosu na ostatak Njemačke, gdje je za daljnje jačanje tržišne pozicije nužna još snažnija uspostava strateških partnerstva s avioprijevoznicima i turoperatorima. Upravo je iz navedenih razloga planirano i preseljenje Predstavništva iz Frankfurta u Berlin.


Na ovaj će se način postići dodatan iskorak prema još jačoj promociji i vidljivosti Hrvatske, kako na jugozapadu Njemačke, tako i u susjednoj Švicarskoj u kojoj vidimo potencijal i mogućnost za dodatnim rastom. Od budućeg predstavništva u Berlinu očekujemo još značajniji iskorak u promociji, ali i ostvarenim rezultatima sa sjevernog dijela Njemačke.


Kakva je situacija s drugim europskim tržištima, tko je ove godine u minusu, a tko bilježi rast?


– Kada govorimo o najvažnijim tržištima hrvatskog turizma, tijekom prvih osam mjeseci u našoj je zemlji nešto slabiji turistički promet u odnosu na lani ostvaren sa spomenutog tržišta Njemačke, Italije, Češke i Nizozemske, dok su bolji rezultati i rast prometa ostvareni na domaćem tržištu, kao i na tržištima Slovenije, Poljske, Austrije, Mađarske, Slovačke, UK-a…


Hrvatska ima vrlo stabilnu poziciju na mnogim nama glavnim tržištima, a dosadašnji rezultati i trendovi to potvrđuju.


Dio šireg europskog itinerera


Što je s dalekim tržištima ove godine? Osjeti li se povratak gostiju s Dalekog istoka?


– Da, vraćaju nam se sve više i gosti s dalekih tržišta, što potvrđuju i dosadašnji turistički rezultati. Pored SAD-a koji je za hrvatski turizam najvažnije daleko tržište s kojeg ostvarujemo najveći promet, svjedočimo i povećanju broja turista iz Koreje, Kine, Japana i Kanade.


Tom trendu svakako doprinose i povratci direktnih linija na relaciji Zagreb-Seoul te Dubai-Dubrovnik, koje nisu prometovale u pandemijskim godinama. Također, uspješno smo zadržali direktnu povezanost na relaciji New York-Dubrovnik, a iduće godine možemo očekivati dodatnu liniju između naše zemlje i SAD-a.


Ti su nam gosti iznimno važni i iz razloga što najčešće putuju izvan glavnih ljetnih mjeseci te su iznadprosječno skloni posjetiti veći broj destinacija prilikom boravka u Hrvatskoj, odnosno nerijetko Hrvatsku kombiniraju s drugim destinacijama Europe pa smo tako dio njihova šireg europskog itinerera.


Značajan rast imalo je američko tržište? Koje su glavne aktivnosti provedene na američkom tržištu i kako općenito komentirate takav rast s ovog tržišta?


– Nakon iznimnog rasta u protekloj godini pa i u odnosu na rekordnu predpandemijsku 2019. godinu, američko tržište i dalje raste. Tako u prvih osam mjeseci 2024. na ovom tržištu bilježimo rast od 8 posto u dolascima i 6 posto u noćenjima u odnosu na lani.


Izvrstan trend nastavlja se i dalje te je izvjesno da će 2024. godina biti vrlo uspješna za nas kada govorimo o tržištu SAD-a. Pored redovnih B2B radionica i webinara za agente specijalizirane za luksuzna putovanja, članova konzorcija kao što su Internova, Signature i Virtuoso, prošle godine smo pokrenuli i ove godine intenzivirali marketinšku suradnju sa strateškim partnerima, turoperatorima kao što su Avanti Destinations, Indus Travel, Collette i Sky Vacations, ali i suradnju sa zračnim prijevoznicima United Airlines i Air Transat te ključnim strukovnim udruženjima poput nacionalne udruge turoperatora USTOA te agenata ASTA.


Već nekoliko godina Hrvatska bilježi upečatljive nastupe na turističkom sajmu u New Yorku i drugim skupovima, a posebno treba naglasiti kvalitetnu suradnju s relevantnim medijima koji osiguravaju vidljivost na tržištu.


Iznimno važnu ulogu imala je snažna nacionalna kampanja provedena u suradnji s televizijskom kućom CBS te višemjesečna kampanja s portalom Expedia koja je osigurala vidljivost mnogim manje razvikanim lokacijama i atrakcijama. Dakle, vidljivo je da cijeli niz promotivnih aktivnosti, kao i angažman našeg predstavništava u New Yorku u sinergiji s našim partnerima daje odlične rezultate.


Povećanje prometa u zračnim lukama


Koliko ove godine imamo aviolinija? Kolika su ulaganja u aviopromet ove godine?


– Suradnji sa strateškim partnerima uvijek pridajemo posebnu pozornost i pažnju. U ovoj godini osigurali smo otprilike 5 milijuna eura za suradnje sa strateškim partnerima, od čega se većina odnosi na suradnje s avioprijevoznicima što uključuje i suradnje s nacionalnim avioprijevoznicima Croatia Airlinesom, Ryanairom, easyjetom, Eurowingsom, KLM-om, Air Franceom, Transavijom, turoperatorima Jet2Holidays, TUI….


Naša je zemlja u ovom ljetnom redu letenja povezana s 517 jedinstvenih linija u domaćem i međunarodnom prometu, što naspram prošlogodišnjeg ljetnog reda letenja predstavlja dvoznamenkastu stopu povećanja broja operacija putničkih zrakoplova.


Drugim riječima, već sada gotovo sve zračne luke ostvaruju povećanje prometa, a najveći broj operacija putničkih zrakoplova imaju zračne luke Zagreb, Split te Dubrovnik.


Gledano prema emitivnim tržištima, najveći broj operacija putničkih zrakoplova realiziran je prema Njemačkoj, UK-u, Italiji, Francuskoj i Poljskoj.


Također, valja naglasiti kako je zračni promet iznimno važan za povećanje turističkog prometa u pred i post sezoni, što je jedan od naših strateških ciljeva i zato ćemo u taj segment poslovanja u sljedećoj godini uložiti još više financijskih sredstava.


Vezano za aviopromet, obzirom da ste i sami s Kvarnera, Zračna luka Rijeka jedina bilježi minuse. Može li se bolje, ima li Kvarner perspektivu kao aviodestinacija?


– Kada promatramo tržišta s kojih je na Kvarneru ostvareno najviše noćenja možemo primijetiti kako je primarno riječ o bližim europskim zemljama za koje je Kvarner primarno, odnosno cestovnim pravcima lako dostupna destinacija.


S druge strane, znamo da aviokompanije i turoperatori nemaju problema s uvođenjem novih letova, no takve odluke ponajviše ovise o potražnji i interesu na samom tržištu.


Kvarner kao jedna od naših najpopularnijih regija svakako ima potencijala kada govorimo o privlačenju gostiju s udaljenijih tržišta, no isto zahtjeva konsenzus na razini same destinacije i zajedničko postupanje svih turističkih dionika s ciljem jačanja suradnje sa strateškim partnerima, ali i s ciljem još jačeg pozicioniranja Kvarnera kao poželjne turističke regije.


Naime, Kvarner definitivno ima ogroman potencijal za iskorake na tržištima sjeverne Njemačke, Francuske, Skandinavije, Velike Britanije i drugima, ali je potreban značajniji iskorak u uspostavi zračnog prometa u čemu HTZ uvijek stoji na raspolaganju za pomoć i potporu.


Premium ne uključuje samo luksuzni turizam

Prošle je godine usvojen novi Strateški marketinški i operativni plan hrvatskog turizma do 2027. Kako ide provedba, koje su promjene uvedene u promociji Hrvatske?


– Novi plan postavlja potrebu repozicioniranja hrvatskog turizma prema percepciji kvalitetnog i održivog turizma visoke dodane vrijednosti. U tom kontekstu govorimo o Hrvatskoj kao premium destinaciji, gdje premium ne uključuje samo luksuzni turizam, već svu ostalu ponudu koja svojim jedinstvenim karakteristikama može ostvariti visoku dodanu vrijednost.


Svjesni smo određene prevelike koncentriranosti ukupnog turističkog prometa u dva glavna ljetna mjeseca s posebnim naglaskom na obalu te intenzivno radimo na uspostavi održivog modela turističkog poslovanja i razvoja koji će etablirati ponudu zasnovanu na konceptima koji smanjuju negativan okolišni učinak te koji potiču sofisticirana turistička iskustva.


Takav je pristup odlično zaokružen vizijom nacionalnog turističkog marketinga Hrvatske prema kojoj će naša zemlja do 2027. i poslije biti prepoznata kao održiva destinacija visoke vrijednosti, koja će u cilju unaprjeđenja kvalitete života domaćeg stanovništva nuditi širok spektar autentičnih i kvalitetnih turističkih doživljaja.


Određene nužne promjene obuhvaćene planom trenutno su u tijeku, od reorganizacije mreže predstavništava HTZ-a, do same reorganizacije radnih mjesta unutar HTZ-a, a pripremili smo i novi koncept štanda za sajmove, kojeg ćemo premijerno prikazati na sajmu WTM u Londonu u studenome ove godine.

Snažan doprinos domaćeg gosta


Ove godine lijepi rezultati se bilježe s domaćeg tržišta. Iako je u špici sezone dobar dio ponude na Jadranu postao daleko preskup za prosječan hrvatski džep, domaći dolasci i noćenja nisu u minusu.


– Kada govorimo o domaćem tržištu, ono se nalazi na visokom drugom mjestu po ostvarenom prometu, odmah iza vodeće Njemačke, a ispred tržišta poput Slovenije, Austrije, Poljske, Češke i ostalih.


Domaće tržište u ukupnim noćenjima na razini godine ostvaruje udio od oko 12 posto, što potvrđuje njegovu važnost za ukupni rezultat hrvatskog turizma.


Navedeno vidimo i na ovogodišnjim rezultatima u prvih osam mjeseci tijekom kojih su domaći gosti ostvarili oko 2,2 milijuna dolazaka i 10,8 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja rast od 8 posto u dolascima i 1,4 posto u noćenjima.


Snažan doprinos domaćeg gosta može se iščitati i iz činjenice što rado putuju tijekom cijele godine, često realiziraju i kraća vikend putovanja, kao i putovanja u manje poznate destinacije s posebnim naglaskom na kontinent.


Vjerujem da su svega toga svjesni i hrvatski turistički subjekti koji prepoznaju važnost domaćeg gosta i formiraju ponudu u skladu s njihovim željama, očekivanjima i budžetom.


Što očekujete od provedbe novog Zakona o turizmu? Turističke zajednice morat će odrađivat velik posao oko izračuna nosivih kapaciteta destinacija i planova upravljanja? Jesu li dovoljno ekipirane, koja će biti uloga HTZ-a u cijeloj priči?


– Možemo reći da je reforma upravljanja turizmom u punom jeku, ranije su usvojeni strateški i zakonski okviri, sada se pristupilo procesu usvajanja pratećih pravilnika, a sljedeći zadatak koji će stajati pred svima nama će biti sama provedba.


Ideja cijelog ovog paketa zakona i pratećih pravilnika je svakoj općini, gradu, odnosno županiji dati okvire djelovanja putem kojih će, u turističkom smislu, moći profilirati svoje destinacije.


Dakle, kroz zakon i prateće provedbene akte te u sinergiji javnog i privatnog partnerstva svi zajedno ćemo morati raditi na održivosti turizma i na poboljšanju upravljanja našim destinacijama kako bi ostali konkurentni i kako bi Hrvatska zadržala ovu odličnu poziciju na tržištu.


Pritom je važno naglasiti da će svi podaci i cijela metodologija izrade analize prihvatnih kapaciteta, kao i planova upravljanja destinacijom, biti vrlo jasno i jednostavno propisana, što znači da će korištenjem javno dostupnih podataka biti značajno olakšana priprema potrebnih dokumenata i analiza. Također, mnoge od tih podataka cijeli sustav turističkih zajednica već i sada koristiti.


Svima nam je u interesu da smjer kojim krenemo bude dugoročan i održiv za hrvatski turizam, a HTZ će svakako biti podrška cijelom sustavu u pripremi i izradi planova.


Ušli smo u posezonu, kakve su najave do kraja godine i možete li dati neke osnovne konture, što se očekuje od turističke 2025., koji će biti izazovi?


– Do kraja godine namjeravamo zadržati dosadašnje pozitivne trendove, odnosno dosadašnji rezultat želimo dodatno učvrstiti u preostalim mjesecima. U skladu s time, do kraja godine očekujemo zadržavanje rasta turističkog prometa po stopi od 2 do 5 posto, a kada su u pitanju prihodi i po nešto većoj stopi.


Znamo da će iduća godina biti vrlo intenzivna i izazovna jer s jedne strane imamo vro jaku konkurenciju koja se u potpunosti vratila u borbu za svakog gosta, dok s druge strane svjedočimo i dalje prisutnoj inflaciji na mnogim tržištima, kao i određenim geopolitičkim situacijama čiji daljnji ishodi mogu vrlo značajno utjecati na globalne turističke tijekove.


Tema će zasigurno opet biti i cjenovna politika, već smo svjedočili određenim primjerima previsokih cijena zbog čega kontinuirano apeliramo i pokušavamo osvijestiti pružatelje usluga da budu uistinu realni.


Također, s obzirom na tijek ostvarenja turističkog prometa u ovoj, ali i prošloj godini te uzimajući u obzir strukturu naših smještajnih kapaciteta, kao i ograničenja u pojedinim dijelovima godine, nije isključen ni scenarij prema kojem ćemo se, uz veća ili manja odstupanja, zadržati na postojećem obujmu turističkog prometa.


Morat ćemo biti vrlo oprezni i budni, ići dan po dan, ali i uvijek biti spremni za brze i adekvatne reakcije koje će od nas zahtijevati turističko tržište.


Poticanje afirmativnih objava

Na koji način ste se nosili s natpisima stranih medija o skupoći u Hrvatskoj, ali i cvjetanju mora i slično?


– Putem naših predstavništava i agencija na inozemnim tržištima aktivno pratimo situaciju u medijima te smo i ove godine mogli svjedočiti određenim negativnim konotacijama i objavama na štetu hrvatskog turizma.


Teško se do kraja boriti s takvim stvarima, ali se trudimo na svaku takvu objavu promptno reagirati putem demantija ili dostave informacija koje pobijaju iznesene netočne teze.


Najčešće je riječ o netočnim informacijama koje se odnose na zagađenost mora i plaža, pojave otrovnih meduza, najezde komaraca, nerealne cijene i slično, a bez stvarnih dokaza.


S druge strane, mi nastojimo kontinuiranim i intenzivnim komuniciranjem na tržištu poticati pozitivne i afirmativne objave kako bi utjecali na pozitivnu percepciju turista.


Kao što sam rekao, borba na tržištu je vrlo intenzivna pa i pojavu ovakvih medijskih natpisa treba sagledavati kao dio te bespoštedne borbe jer mnoge nama konkurentne zemlje, između ostalog, za cilj imaju zadržavanje i poticanje vlastitih građana na putovanja unutar njihove zemlje.