Drugi prekid

Sindikati prekinuli kolektivne pregovore s Gradom. Riječki odgojitelji zbog plaća ponovo spremni na štrajk

Ingrid Šestan Kučić

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Traže da se plaće zaposlenih u riječkim gradskim vrtićima izjednače s onima u osnovnoškolskom sustavu



RIJEKA – Djelatnici riječkih gradskih dječjih vrtića opet su na putu prema sindikalnim akcijama, jer jučer je obustavljeno kolektivno pregovaranje sindikalnih predstavnika i Grada Rijeke te kreće postupak mirenja.


Samo u ovoj godini radi se o drugom prekidu kolektivnog pregovaranja, a istovremeno je riječ i o scenariju koji pregovaranje predškolskih djelatnika i predstavnika Grada Rijeke prati posljednje tri godine. Kao i u prijašnjim pregovorima, i jučer su kamen spoticanja bile plaće djelatnika predškolskih ustanova Rijeka, Sušak i More, koje ponovno zaostaju za onima u osnovnoškolskom sustavu i to za 20 do 25 posto, iako je prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju poslodavac zaposlenima u predškolskim ustanovama dužan osigurati iste uvjete koji imaju zaposleni u osnovnim školama.


Cilj 1.903 eura bruto


Konkretno, na jučerašnjim je pregovorima »zakuhalo« zbog Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama, koja se u osnovnim školama počela primjenjivati s prvim danom ožujka. Međutim zaposlenici riječkih vrtića povećane koeficijente još nisu vidjeli, a prema prijedlogu Grada, neće ih ni vidjeti do prvog dana siječnja iduće godine. Sindikatima je, kaže predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Vedran Sabljak, to neprihvatljivo. Riječki odgojitelji s višom stručnom spremom trenutno rade za bruto plaću bez dodataka od 1.300 eura, dok oni s visokom stručnom spremom primaju 1.400 eura u bruto iznosu bez dodataka, a s primjenom Uredbe te bi se plaće izjednačile i povećale na 1.903 eura u bruto iznosu.


Grad Rijeka: Suština pregovora je u kompromisu



 


Iz Grada poručuju da je za ispunjenje zahtjeva sindikata potrebno osigurati 4.150.000 eura te je, kako bi se ta sredstva osigurala u proračunu za iduću godinu, zatraženo da se koeficijenti iz Uredbe počnu primjenjivati 1. siječnja.


– Stava smo da je suština pregovora u kompromisu, odnosno usklađivanju želja i mogućnosti s obzirom na to da se radi o pravima za oko 750 zaposlenika. Pregovarački odbor Grada istaknuo je načelnu suglasnost s usklađivanjem materijalnih prava zaposlenika dječjih vrtića s materijalnim pravima zaposlenika osnovnih škola, a temeljem kriterija sadržanih u spomenutoj Uredbi. Iako su osnovnim školama na radnim mjestima učitelja i nastavnika zaposlene osobe s visokom stručnom spremom, dok su u predškolskim ustanovama zaposleni odgojitelji s visokom i višom stručnom spremom, sindikati su tražili izjednačavanje koeficijenata, odnosno primjenu isključivo koeficijenata za visoku stručnu spremu, ističu u Gradu.


Na pojedinačnom primjeru, kažu, zahtjev sindikata je da se odgojiteljima s višom stručnom spremom prizna koeficijent visoke stručne spreme. Time bi, od početka mandata gradonačelnika Marka Filipovića, odgojitelju s višom spremom plaća porasla plaća za 96 posto.


– Dakle, prihvaćanjem traženja sindikata, plaća više stručne spreme porasla bi za dodatnih 530 eura, odnosno dodatnih 35 posto u odnosu na trenutnu plaću. Primjerice, odgojitelju s višom stručnom spremom i 17 godina staža, po prijedlogu sindikata, plaća bi porasla s 1.623,81 eura bruto na 2.207,67 eura. Iako traženo predstavlja nadstandard u odnosu na Uredbu, pregovarački je odbor Grada Rijeke zahtjev prihvatio, a valja reći da se radi o gotovo 360 odgojitelja koji bi s višom stručnom spremom imali koeficijent za visoku stručnu spremu. Naime, primjenom Uredbe u svom izvornom obliku uvećanje financiranja materijalnih prava iznosilo bi 3.050.000 eura godišnje, dok primjena istih, dakle većih koeficijenta, neovisno o visini stručne spreme, predstavlja dodatno uvećanje u iznosu od 1.100.000 eura godišnje, kažu u Gradu Rijeci.

– Tražimo da se plaće zaposlenih u riječkim gradskim vrtićima izjednače s onima u osnovnoškolskom sustavu. Inzistirali smo da se Uredba o koeficijentima primijeni ovog mjeseca te da bude vidljiva na plaći u listopadu, a predstavnici Grada izašli su s prijedlogom da to bude s prvim danom iduće godine. S obzirom na to da smo inicijativu za kolektivne pregovore pokrenuli krajem travnja, a oni su počeli tek u lipnju i još uvijek nismo postigli dogovor, to nam je neprihvatljivo. Prošao je priličan broj mjeseci, cijeli se proces odužio. Upravo zbog toga po otvorenju postupka mirenja održat ćemo samo jedan sastanak i ako ne dobijemo odgovarajući protuprijedlog Grada, zajedno s članstvom dogovorit ćemo daljnje sindikalne akcije, kategoričan je Sabljak.


Tehničko osoblje


Te daljnje akcije podrazumijevaju prosvjed ili štrajk, a ogorčenje sindikata je tim veće jer je većina osnivača predškolskih ustanova u »riječkom prstenu« bez previše razmišljanja prihvatila prijedloge sindikata. Tako dopredsjednica Sindikata obrazovanja, medija i kulture Hrvatske Ingrid Čavić ističe da su još u travnju postignuti dogovori s Općinom Kostrena oko primjene Uredbe u kostrenskim vrtićima, a onda su takvu praksu tijekom ljeta podržali i gradovi Kastav te Bakar, kao i Općina Viškovo. Međutim, te su jedinice lokalne samouprave otišle i korak dalje te su povećale i koeficijente tehničkom osoblju, a upravo je to, kaže Sabljak, jedna od najspornijih tema pregovora s Gradom Rijekom.


– Kostrena, Viškovo, Rab, Fužine i druge jedinice lokalne samouprave pokazale su socijalnu osjetljivost za one koji imaju najniže plaće u predškolskom sustavu. Jedino Grad Rijeka tehničkom osoblju ne želi izaći ususret. Upravo smo od Rijeke očekivali određenu dozu socijalne osjetljivosti te smo tražili veće koeficijente za tehničko osoblje. Tehničko osoblje u Rijeci ima bruto plaću ispod tisuću eura. Između 850 i 900-tinjak eura, a kad bi se primijenio veći koeficijent, što Uredba omogućuje, njihova bi plaća u bruto iznosu porasla za 200 do 300 eura. Bakar, Viškovo i Kostrena najavili su širenje kapaciteta i čim se ti kapaciteti otvore, Grad Rijeka će izgubiti određeni broj radnika, jer će oni otići u te vrtiće. To posljedično može dovesti do ugrožavanja procesa predškolske djelatnosti sustava koji ionako radi s minimalnim brojem zaposlenih. Dovodi se u pitanje opstojnost riječkog predškolskog odgoja, zaključuje Sabljak.