Dalibor Šoštarić i Željko Mihelić na jednoj od lokacija koju su uništile divlje svinje / Foto M. KRMPOTIĆ
Da bi se zaustavio rast broja divljih svinja, trebalo bi organizirati hajku,grupni lov ili angažirati profesionalce, možda i vojsku, kako su to radile neke druge države, rekao je Marinko Kauzlarić, predsjednik LD-a Srnjak Fužine-Lokve
povezane vijesti
LIČ Ne znam koliko uopće smisla ima baviti se stočarstvom i poljoprivredom u Gorskom kotaru, gorko je na kraju jučerašnjeg razgovora konstatirao Željko Mihelić, vlasnik firme Vitek, najznačanije primorsko-goranske tvrtke koja se bavi spomenutim djelatnostima. “Okidač” za ovo bolno pitanje čovjeka koji se dvadesetak godina uspješno bavi uzgojem stoke i stočne hrane je nova “fešta” divljih svinja koje su iznova izorale dio Ličkog polja na kojem se Mihelić bavi stočarstvom te uzgojem raznih vrsta stočne hrane. Tijekom noći izbrazdane tek zasađene livade i to na nekoliko hektara samo su, govori Mihelić, nastavak za stočare i poljoprivrednike iznimno teške godine.
– Najprije su nam ekstremne vrućine, kakve do sada nikada nisu zabilježene u Gorskom kotaru, uništile već sredinom lipnja dio usjeva, a uza sve to, tu su još tri velika problema koji svakome od nas koji se bavimo ovim djelatnostima donose velike štete. Prvi je vezan uz vukove čiji nam napadi godišnje na ukupnom broju teladi donesu štetu od čak 10 posto od ukupnog broja teladi. Te su štete tim strašnije zna li se da država za, na taj način stradalo tele, plaća oko 100 do 120 eura po grlu. Ako znamo da bi jedno takvo tele nakon samo šest mjeseci uzgoja vrijedilo oko tisuću eura, onda je jasno da je obeštećenje osam do devet puta manje od zarade koja bi bila ostvarena da tele nije stradalo. Nažalost, to je nerješiv problem jer su vukovi zaštićeni, njihov odstrel nije dozvoljen, a to znači da će uzgajivači stoke i dalje trpjeti velike gubitke.
Divlji konji u Ličkom polju / Foto Ž. MIHELIĆ
Rušilački pohodi
Drugi veliki, i rekao bih sve veći problem, su štete koje stvaraju divlje svinje. I njih je sve više, štoviše toliko ih je da to više ni lovci ne mogu kontrolirati pa smo opet na udaru prvi mi koji nastojimo proizvoditi djetelinu, sijeno i ostalu stočnu hranu, kao i sve druge poljoprivredne kulture. Naime, divljim svinjama to su poslastice, a tamo gdje se one dođu “pogostiti”, daljnja priča s bilo kakvim uzgojem je gotova. Posljednjih dana svjedoci toga smo na nizu naših parcela, a tijekom ovog tjedna to su bili baš rušilački pohodi nakon kojih livade o kojima smo brinuli i koje smo zasijali djeluju kao da je netko po njima bacao bombe. Pokušali smo te livade štititi električnim pastirima, ali s obzirom na veličinu parcela i broj divljih svinja, to je jednostavno nemoguće. Livade koje su divlje svinje izrovale do daljnjeg nisu za korištenje, a propala nam je i sva količina na pola hektara zasađenog sjemenskog krumpira.
Područje bez logike
Željko Mihelić naglašava da je dodatni problem bavljenja poljoprivredom u Gorskom kotaru to što je cijelo područje Gorskog kotara u okviru Nature. – To znači da je zabranjeno preoravanje, usijavanje te gnojenje livada i pašnjaka. Drugim riječima, ako divlje svinje izruju i naprave štetu na nekom području, kao sada na našim livadama, nama te odredbe Nature zabranjuju saniranje! Sve vodi k tome da će divlje svinje ne samo preživjeti, već će njihov broj i rasti. Što će biti s ljudima, posebno poljoprivrednicima i stočarima, također je lako zaključiti – nestat će, rekao je Mihelić. |
Treći problem koji se javlja nekoliko posljednjih godina su divlji konji koji s područja Općine Vinodolske stiži na Ličko polje i tu također rade velike štete. Obično bi dolazili na jesen i prezimili, ali ove godine su zbog velikih vrućina stigli znatno ranije te nam svojim kretanjem i prehranom čine velike štete na travnjacima i ostalim poljoprivrednim površinama. Neshvatljivo mi je da država ne može naći način da se to spriječi. Po zakonskim odredbama svaka lokalna samouprava mora imati ugovor s koncesionarom koji zbrinjava životinje, ali se ti ugovori vežu samo uz sitnije životinje, pse i mačke, a o konjima nitko ne vidi brigu, rekao je Mihelić.
Zasađena trava i djetelina uništena je u potpunosti / Foto M. KRMPOTIĆ
Hajka je spas
Sa štetama od divljih svinja i konja koji, navodno, nemaju vlasnika jučer se na terenu upoznao i Dalibor Šoštarić, čelni čovjek Centra ta poljoprivredu i ruralni razvoj u Staroj Sušici.
– Utvrdili smo činjenično stanje, štete su očite i naše ćemo očitovanje proslijediti Agenciji za poljoprivredu, rekao je Šoštarić.
Marinko Kauzlarić, predsjednik Lovačkog društva Srnjak Fužine-Lokve, ističe da je broj divljih svinja jako narastao.
– Prije neku večer uočeno ih je u jednom čoporu četrdesetak. Svojim brojem one sigurno prelaze broj jedinki koliko ih po lovno-gospodarskoj osnovi može biti na području našeg lovišta. Nama je Ministarstvo poljoprivrede dalo pojačanu kvotu odstrela, ali se tu javlja problem što nas lovaca i nema previše, nismo profesionalci i najveći broj naših članova je starije životne dobi. Da bi se zaustavio rast broja divljih svinja, trebalo bi organizirati hajku, a to znači uz velik broj ljudi čekati nekoliko noći i raditi odstrel. Mi sami to sigurno ne možemo pa bi ili trebalo organizirati grupni lov, ili hajku, ili angažirati profesionalce, možda i vojsku kako su to radile neke druge države. Mislim da je reakcija nužna i da treba što prije reagirati, kako zbog naših poljoprivrednika, tako i zbog sve opasnije svinjske afričke kuge koje, na svu sreću, još nema kod nas, ali bitno pojačan broj divljih svinja donosi i sve veću opasnost i za širenje te opasne bolesti, rekao je Kauzlarić.
Kuda divlje svinje prođu, trava više ne raste / Snimio M. KRMPOTIĆ
