Foto Davor Kovačević
"Želimo uključiti u proces mirovinske reforme temu redefiniranja modela usklađivanja visine mirovina u odnosu na porast plaća i rast inflacije promjenom formule za usklađivanje mirovina u omjeru 85-15 prema povoljnijem indeksu", najavio je premijer
povezane vijesti
U svojem uvodnom govoru na početku sjednice Vlade Plenković je zahvalio ministrima na sudjelovanju u Aktualnom prijepodnevu kojim je Sabor dan ranije započeo jesensko zasjedanje te podsjetio na aktivnosti tijekom proteklog tjedna, javlja Dnevnik.hr.
“Usvojili smo paket subvencija o naftnim derivatima, imamo ograničene proizvode, ministar gospodarstva će sa svojim timom analizirati jesu li potrebne neke promjene. Osvrnuli smo se i na ocjenu agencije za kreditni rejting koja nas je podigla u kategoriju A. Očekujemo da uslijede i druge dvije agencije te ćemo tako konsolidirati svoj međunarodni ekonomski financijski položaj”, kazao je Plenković.
Na sjednici Vlade je o poreznoj reformi Plenković opet kazao da se nastavljaju pregovori oko porezne reforme, koja će biti predstavljena socijalnim partnerima na Gospodarsko-socijalnom vijeću u ponedjeljak, kao i o Nacionalnom planu stambene politike kako bi osigurali priuštivo stanovanje mladima.
“Želimo da s tim prijedlogom nastavimo s redovitim i konstruktivnim dijalogom s predstavnicima umirovljenika, posebno sa sindikatom i Maticom umirovljenika. U proceduru će biti upućena i Deklaracija o starijim osobama, a cilj je i donošenje Zakona o starijim osobama kako bismo regulirali status i skrb prema starijim osobama. Sveukupna prosječna mirovina u našem mandatu je narasla za 73,3 posto i sada je 620 eura”, istaknuo je Plenković.
“Želimo uključiti u proces mirovinske reforme temu redefiniranja modela usklađivanja visine mirovina u odnosu na porast plaća i rast inflacije promjenom formule za usklađivanje mirovina u omjeru 85-15 prema povoljnijem indeksu. Podsjećam da će, sukladno našem izbornom obećanju, za svako rođeno dijete majke dobiti godinu dana mirovinskog staža”, kazao je premijer.
Nasilje nema opravdanja
Uz Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava u nedjelju, premijer Andrej Plenković u petak je na sjednici Vlade naglasio da nasilje nema opravdanja i ne smije se tolerirati, a borba protiv nasilja nad ženama obveza je svih institucija.
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se u spomen na tri ubijene žene i jednu teško ranjenu u sudnici zagrebačkog Općinskog suda 1999., i to sutkinje Ljiljane Hvalec, odvjetnice Hajre Prohić i supruge optuženika za nasilje Gordane Oraškić, dok je zapisničarka Stanka Cvetković teško ranjena.
“Obilježavanje ovoga dana važno je za senzibiliziranje i edukaciju javnosti te slane jasne poruke da nasilje nema opravdanja, da se ne smije tolerirati i da ono nije nikakva privatna stvar”, poručio je premijer.
Podsjetio je da je od početka prvog mandata Vlada poduzimala niz mjera radi sprječavanja nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, a najrecentnije su izmjene kaznenog zakonodavstva iz ožujka ove godine.
Njima su, istaknuo je Plenković, proširena i osnažena prava žrtava te su povećane kazne za kaznena djela silovanja, teška kaznena djela protiv spolne slobode i spolne zlouporabe djeteta, a uvedeno je i posebno kazneno djelo – teško ubojstvo ženske osobe, femicid, za koje je zaprijećena kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora.
“Kroz tri kruga izmjena materijalnog i procesnog kaznenog zakonodavstva stvoren je kvalitetan pravni okvir koji omogućuje adekvatno sankcioniranje počinitelja kaznenih djela nasilja nad ženama. No, borba protiv nasilja nad ženama obveza je svih institucija”, naglasio je premijer.
Jasna poruka da nasilje nije prihvatljivo, dodao je, mora dolaziti od svih segmenata društva, uključujući od pravosuđa koje je dobilo instrumente za izricanje strogih, odvraćajućih sankcija i vođenje postupaka na način da se snažnije štite prava i interes žrtava.
Kao Vlada, najavio je premijer Plenković, nastavit ćemo raditi na jačanju prevencije, koja podrazumijeva edukaciju od najranije životne dobi, kao i na sustavnom prikupljanje analizi podataka u vezi s nasiljem nad ženama koje trebaju biti podloga za nove mjere.
33. obljetnica Bitke za Vukovar i ustroja 204. brigade HV-a
U Vukovaru će se sutra, 21. rujna, obilježiti 33. obljetnica bitke za Vukovar i ustroja 204. brigade Hrvatske vojske, čemu će nazočiti potpredsjednici Vlade, a premijer je tim povodom istaknuo da je bitka za Vukovar bila prekretnička bitka Domovinskog rata i “jedna od najslavnijih stranica hrvatske ratne povijesti”.
“I ovim obilježavanjem odajemo zasluženo priznanje svim sudionicima obrane grada – Vukovarcima i svim onima koji su u obranu Vukovara došli iz drugih krajeva Hrvatske i šire. Odajemo priznanje njihovoj čeličnoj volji i ustrajnosti, kojima su puna tri mjeseca odolijevali danonoćnim napadima za osvajanje grada. Hrvatska je tada bila žrtva velikosrpske, Miloševićeve agresije”, rekao je Plenković.
Pripadnici legendarne 204 vukovarske brigade HV-a, zajedno sa svim braniteljima Vukovara nadljudskim su naporima ohrabrili cijelu Hrvatsku u najtežim trenucima Domovinskog rata te im još jednom iskazujemo zahvalnost, istaknuo je predsjednik Vlade RH.
Izmjene Zakona o zakupu
Vlada je sa sjednice u petak u saborsku proceduru po hitnom postupku uputila izmjene Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu RH i lokalnih jedinica kojima se predlaže produženje ugovora o zakupu na najduže 10 godina, uz mogućnost produljenja za daljnjih 10 godina.
“Ugovori o zakupu poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, koji su na temelju izmjena Zakona iz 2018. godine sklapani s neposrednim posjednicima bez javnog natječaja na pet godina, počeli su istjecati, a prema Zakonu ugovore nije moguće produžiti toj kategoriji zakupnika”, kazao je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Budući da su lani i ove godine istekla 104 ugovora o zakupu prostora u vlasništvu države, a do kraja godine će ih isteći još 282 te 301 u vlasništvu četiri grada (Zagreb, Rijeka, Split, Osijek), izmjene Zakona donose se po hitnom postupku, pojasnio je ministar.
Predloženim Zakonom omogućava se produženje ugovora o zakupu koji nije istekao ili je istekao, neposrednom posjedniku/zakupniku koji u potpunosti ispunjava sve obveze iz ugovora, na rok od najduže deset godina uz mogućnost produljenja za daljnjih deset godina. Ugovor se produžuje pod uvjetom da se ne radi o poslovnom prostoru kojim Republika Hrvatska, odnosno lokalna jedinica ima namjeru raspolagati na drugačiji način.
Omogućava se i produženje ugovora o zakupu zakupnicima poslovnoga prostora koji su ih prije isteka ugovora morali napustiti zbog obnove zgrada od potresa, na način da se nakon obnove tih zgrada vrate u njih za vrijeme koje im je preostalo do isteka ugovora, a u kojem razdoblju su bili onemogućeni koristiti prostore.
Nadalje, Zakon propisuje da se garaža ili garažno mjesto na kojem je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske i lokalnih jedinica može prodati neposrednom pogodbom zakupniku ili korisniku koji uredno podmiruje sve troškove i koristi ga na temelju pravne osnove, a nalazi se u neprekinutom mirnom posjedu garaže ili garažnog mjesta duže od pet godina. Pri tome se kupoprodajna cijena određuje po tržišnoj vrijednosti.
Zakonom se mijenjaju i odredbe vezano za nadležnost društva Državne nekretnine sukladno Zakonu o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, a zabranjuje se davanje u podzakup poslovnog prostora ili dijela poslovnog prostora u vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, dok je zabrana davanja u podzakup poslovnog prostora ili dijela poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske bila propisana Zakonom.
Osniva se Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe
Vlada je usvojila i sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, koji će biti potpisan s predstavnicima umirovljenika i starijih osoba. Vijeće će biti savjetodavno tijelo Vlade kojoj će podnositi mišljenja te zaključke o pitanjima iz svoga djelokruga rada – područje mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne politike i zaštite starijih osoba, kao i drugih pitanja od interesa umirovljenika i starijih osoba.
Imat će dvanaest članova – četiri predstavnika Vlade i šest predstavnika umirovljenika i starijih osoba, potpisnika Sporazuma te po jednog predstavnika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), a sastajat će se najmanje jednom u dva mjeseca.
Prema sporazumu, predstavnici Vlade pravovremeno će informirati Vijeće o namjeri donošenja propisa te pripremi prijedloga svih propisa iz djelokruga rada Vijeća, a predstavnici HZMO-a i HZZO-a na zahtjev Vijeća dostavljati informacije i analize vezane uz problematiku umirovljenika i starijih osoba.
Predstavnici umirovljenika i starijih osoba obvezuju se, pak, da će što je više moguće usuglasiti svoja mišljenja, dostavljati svoje inicijative i prijedloge za donošenje zakonskih i podzakonskih akata iz djelokruga rada Vijeća u razumnom roku te u svojim prijedlozima i mišljenjima voditi računa o gospodarskim prilikama u Hrvatskoj.
Položaj starijih osoba staviti u fokus aktivnosti
Premijer je u uvodu sjednice tim povodom podsjetio da je prije dva tjedna donesen po deveti put paket jednokratne novčane pomoći za 760.000 umirovljenika, vrijedan 76,5 milijuna eura.
“Time smo ukupno došli na oko 615 milijuna eura vrijednih paketa za umirovljenike u ovim vremenima krize. Danas želimo da s ovim prijedlogom, u našem trećem mandatu, nastavimo s redovitim i konstruktivnim dijalogom s predstavnicima umirovljenika kroz Nacionalno vijeće”, dodao je.
Cilj je položaj položaj starijih osoba stavili u fokus naših aktivnosti, rekao je. “Bit će u proceduru upućena i deklaracija o starim osobama, a ona će poslužiti kao temelj za daljnje inicijative. Kao što sam već ranije najavio, cilj je donošenje i zakona o starijim osobama kako bismo i na taj način regulirali položaj i odgovornost i skrb prema starijim osobama u hrvatskom društvu”, dodao je.
Istaknuo je pri tome i da je sveukupna prosječna mirovna u mandatu njegove Vlade narasla za 73,3 posto i iznosi 620 eura, a cilj je da do kraja mandata Vlade iznosi između 750 i 800 eura.
U Sabor su uputili i izmjene Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola br. 1., 4., 6., 7. i 11., kojima se povlači rezerva koju je RH uložila vezanu uz održavanje javne rasprave u upravnim sporovima. Obzirom da je Zakonom o upravnim sporovima koji je na snagu stupio 2012. uvedena javna rasprava u upravnom sporu, uklonjeni su razlozi za uloženu rezervu.
Sve spremno za obranu od poplava
Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković u petak je na sjednici Vlade predstavio izvješće o pripremi i provedbi mjera obrane od poplava na vodnom području Dunava, poručivši da će vodeni val u Hrvatsku stići u srijedu 25. rujna te da je sve spremno za obranu.
“Vodni val je 300 riječnih kilometara od Hrvatske. Potvrđuju se prognoze kolega iz Mađarske da će vršno opterećenje u Budimpešti biti sutra na razini oko 840 centimetara, kazao je Đuroković.
Razina vodostaja ne bi trebala rasti više od 850 centimetara, što je niža razina u odnosu na poplavu iz 2014. godine za 40-50 centimetara.
Vodeni val dolazi iz Mohača, a vršno opterećenje će stići u srijedu 25. rujna, rekao je Đuroković.
Od vikenda ćemo imati vodostaj koji će prijeći razinu od +650 centimetara, kada se uvode izvanredne mjere obrane od poplava.
“Imali smo dovoljno vremena, pregledane su sve zaštitne vodne građevine, uspostavljeno stalno dežurstvo, provjerena sva oprema u skladištima, održane su i sjednice sa stožerima Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije”, naveo je Đuroković.
Uz Civilnu zaštitu i pripadnike HGSS-a, u pripravnosti će biti i 300 vojnika za potrebe hitnih intervencija u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji .
“Na pripremi obrane radi 300 ljudi, zatvorene su sve upusno/ispusno građevine, crijevni propusti s cesta, pokošeno je 50-ak kilometara dunavskih i 30-ak kilometara dravskih nasipa, ojačani su dijelovi nasipa, građanima je podijeljeno 10.000 vreća, rekao je Đuroković.
Do nedjelje će biti završeni svi pripremni radovi a zatim slijedi samo kontrola nasipa koja će se pratiti neprekidno kako ne bi došlo do puknuća.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković istaknula je kako su svi nasipi projektirani i izgrađeni da mogu primiti i othrvati se i višem vodnom valu od onog koji dolazi.
Kazala je da je u proteklih osam godina investirano preko 450 milijuna eura u smanjenje rizika od poplava a godišnje se u sustav održavanja uloži do 100 milijuna eura.
“Nakon poplava u svibnju 2023. analizirali smo aktivnosti svih dionika obrane od poplava. Uvjeren sam da će sustav Domovinske sigurnosti i ovog puta pokazati svoju učinkovitost, ukloniti ili svesti na minimum moguće štete, uz poseban naglasak na maksimalnu sigurnost stanovnika”, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved.
Za pomoć su spremne tri satnije, svaka po 100 pripadnike Hrvatske vojske, a na terenu će imati amfibijska vozila, čamce, kamione utovarivače, naveo je ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić.
Odluka o pružanju pomoći Češkoj
Vlada je donijela odluku o pružanju žurne pomoći poplavom pogođenim područjima u Republici Češkoj. Prema iskazanim potrebama koje je uputila putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, te će joj Hrvatska uputiti 80 odvlaživača zraka u protuvrijednosti od 176.000 eura.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je kako Ravnateljstvo civilne zaštite sudjeluje u praćenju i koordinaciji pomoći zemljama srednjoistočne Europe.
“Hrvatska nastavlja pratiti situaciju i surađivati s europskim partnerima kako bi pružila pomoć u potrebi, a naša spremnost za solidarnost ostaje čvrsta, kapaciteti za pomoć stoje na raspolaganju”, rekao je.
Prihodi proračuna
Ukupni prihodi državnoga proračuna u prvom polugodištu 2024. godine iznosili su 14 milijardi eura, a ukupni rashodi 15,1 milijardu eura, izvijestio je u petak potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.
Predstavljajući prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2024. godinu, koji je Vlada prihvatila i uputila u saborsku proceduru, Primorac je izvijestio da su ukupni prihodi državnoga proračuna u prvom polugodištu ostvareni u iznosu od 14 milijardi eura, što čini 49,2 posto godišnjega plana, a na međugodišnjoj razini predstavlja rast od 2,6 posto.
Pritom su porezni prihodi povećani za 10,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a iznosili su 8,1 milijardu eura, što predstavlja 50,3 posto godišnjega plana. Tu su i prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje u iznosu od 2,4 milijarde eura, uz rast na godišnjoj razini za 13,9 posto, pri čemu su na razini od 51,5 posto godišnjega plana, naveo je Primorac.
Kada je riječ o ukupnim rashodima državnoga proračuna, oni su u prvih šest mjeseci ove godine iznosili 15,1 milijardu eura, to čini 46,4 posto planiranih rashoda, pri čemu su ti rashodi povećani u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za dvije milijarde eura ili 15,3 posto.
Manjak 0,8 posto BDP-a
Uzevši sve u obzir, u prvom polugodištu ove godine opći proračun ostvario je manjak u iznosu od 710 milijuna eura ili 0,8 posto BDP-a. Pritom je manjak državnoga proračuna iznosio 1,1 milijardu eura ili 1,3 posto BDP-a, dok su izvanproračunski korisnici državnoga proračuna ostvarili višak od 71 milijun eura ili 0,1 posto BDP-a, a jedinice lokalne i područne odnosno regionalne samouprave, kao i županijske uprave za ceste, višak od 307 milijuna eura ili 0,4 posto BDP-a, izvijestio je Primorac.
Dodao je da je polugodišnji izvještaj izrađen po nacionalnoj metodologiji.
U makroekonomskom pogledu, naveo je ministar, hrvatsko gospodarstvo nastavilo je ostvarivati stope rasta koje su među najvišima u europodručju, pri čemu je međugodišnje povećanje realnog BDP-a u prvom polugodištu ove godine iznosilo 3,6 posto.
Gledajući pojedinačne komponente s rashodne strane, najveći doprinos povećanju realnog BDP-a u prvom polugodištu došao je od potrošnje kućanstava, koja je na godišnjoj razini porasla za šest posto, a tu je i rast bruto investicija u fiksni kapital od 11,9 posto.
