RIJEKA – Uz gostovanje ruskog disidentskog pisca Borisa Akunina, također je glavna gošća ovogodišnjeg 17. Vriska, riječkog sajma knjiga i festivala autora, i britanska spisateljica Eliza Clark ili, kako piše u najavi, književna zvijezda britanskih milenijalaca koja je održala zanimljiv i slojevit razgovor te otkrila ponešto o svom književnom putu, recepciji svojih romana, kao i samoj inspiraciji za zasad tri književna djela koja su oduševila svekoliku britansku i svjetsku publiku.

Neočekivan uspjeh

Vedra britanska autorica u razgovoru s urednicom svog romana »Komad malog« (prevela Mirta Jurilj), Natašom Medved, govorila je o svom književnom prvijencu koji je osvojio prvo britansku publiku, a potom i širu, a kako je u razgovoru otkrila, uspjeh koji je doživio njezin prvi roman »Komad malog« ili u izvorniku »Boy Parts«, koji »duhovito i neustrašivo istražuje mračne zakutke umjetničke produkcije, seksualnosti i nasilja«, iznenadio je i nju samu, što se dogodilo uslijed pandemijskih mjera, a u plasiranju još većoj publici, poglavito onoj mlađoj, kaže, uvelike je pomogao TikTok.

Kao što nije očekivala takav uspjeh prvoga romana, Britanka koja sada potpisuje već tri djela, dva romana i jednu zbirku priča (uz »Komad malog« i »Penance« te »She’s Always Hungry: Stories«) nije očekivala niti da će se pisanjem baviti profesionalno i od njega zarađivati. Da postoje autobiografske poveznice koje se mogu iščitati u njezinu prvijencu prevedenom na hrvatski kaže i sama, pa je kao i protagonistica Irina, i sama nakon umjetničkog studija radila u jednome baru, pa je upravo to uvodno poglavlje romana u kojem se u baru zbiva scena s pijanim muškarcima i s majkom jednoga od Irininih fotomodela koja je udara, zapravo nešto za što je inspiraciju crpila iz svakodnevice. Uz to što ima umjetničku diplomu i to što je radila u baru, i sama je, kao prodavačica u Apple trgovini, svjedočila jednoj sličnoj sceni verbalnog nasilja koje je lako moglo prerasti i u ono fizičko, što joj je nametnulo pitanje o suštini same uslužne djelatnosti i onih koji pružaju usluge, odnosno svega onoga s čime se svakodnevno suočavaju.

Generacijski jaz

Iako to nije eksplicirano u razgovoru, na takav odnos kupac-prodavač nadovezuje se i u samome romanu scena protagonistice Irine i njezine majke u restoranu, jer i njezina se majka ponaša otresito i pomalo bezobrazno prema konobarici, a upravo je ta scena, koja joj je poslužila kao ogledni primjerak za odnos majke i kćeri, ono na što se autorica također osvrnula u razgovoru, istaknuvši (i) generacijski jaz majke i kćeri, kao i općenito generacijsko-društvene razlike zbog kojih roditelji katkad ne shvaćaju u potpunosti svoju djecu, pa i glede željenog profesionalnog usmjerenja, to jest posla kojim se žele baviti, što je bio u jednome trenutku slučaj i sa samom autoricom.

Svojim je putem od relativno nepoznate autorice koja je nekoliko godina radila na svom prvijencu i brusila ga te od male izdavačke kuće, Clark došla do statusa zvijezde, koji joj je priskrbio i ono materijalno, kazala je. A da Clark ideja ne nedostaje, pokazuju i njezina djela koja su objavljena nakon prvoga romana, posebice drugi roman »Penance« (u prijevodu »Pokora«), koji propituje fetišizaciju nasilja, za što je autorica bila inspirirana true crime žanrom, kao i ocjena urednice prema kojoj je »književni glas Elize Clark zaista nešto novo«. Baš zato željno iščekujemo hrvatski prijevod njezina romana »Penance« čije se izdanje u nakladi OceanMora i prijevodu Mirte Jurilj očekuje sljedeće godine.