Postoji pet  oceanskih nakupina smeća, Velika pacifička nakupina smeća (GPGP), je među njima najveća i prostire se na površini od otprilike 1,6 milijuna kilometara kvadratnih što odgovara veličini tri Francuske. Iako je popularno mišljenje da je riječ o de facto kompaktnom otoku, to ne odgovara istini, nije vidljiv na satelitskim snimkama, to je nekohezivna nakupina smeća na iznimno velikom vodenom području između Kalifornije i Havaja. Većina plastike u toj  nakupini, a smatra se da je ima oko 80 tisuća tona (samo na površini, na dnu vjerojatno i mnogo više), dolazi s kopna, a skoncetrirala se na tom mjestu (baš kao i četiri druge), privlačenjem morskih struja koje „kovitlaju“ u tom području. Tamo se može pronaći sve zamislivo plastično, od notornih plastičnih boca, preko lopti, guma, do dijelova elektroničkih uređaja, ali i sitnih dijelova, ono što zovemo mikroplastikom. Smatra se da najveći dio plastičnog otpada čine odbačene ribarske mreže.

Ilustracija: iStock

„Otok“ je otkriven 1997. godine, neprestano raste i u ovakvom obimu ne treba posebno napominjati koliko je poguban za ocean i za sve što živi u njemu,  posebno na tom nepreglednom bespuću.  Neprofitna organizacija The Ocean Cleanup procjenjuje da godišnje zagađenje oceana plastikom košta svijet posredno nevjerojatnih 2,5 trilijuna dolara zbog ekonomske i ekološke štete. Ova međunarodna organizacija predvođena Boyanom Slatom, Nizozemcem  hrvatskog porijekla već deset godina aktivno radi na otklanjanju kako uzroka tako i posljedica zagađenja oceana plastikom.

Šest godina su na terenu razvijali tehnologije kako efikasno skupljati smeće iz oceana i došli do Systema 3, tehnike koja podsjeća na metodu ribarenja, odnosno povlačenja velike mreže uz pomoć dva broda. U tri godine primjene ove tehnologije uspjeli su iz Velike pacifičke nakupine smeća izvući preko petsto tona smeća što je oko 0,5 posto tamo akmuliranog plastičnog otpada.

System 3 je mnogo efikasniji od manjeg Systema 2 (Foto: The Ocean Cleanup)

Ovih su dana objavili da je moguće eliminirati Veliku pacifičku nakupinu smeća, ali to košta. Na osnovu dosadašnje prakse izračunali su da bi za ovakav poduhvat trebalo deset godina i da bi sve skupa koštalo 7,5 milijardi dolara. Pozvali su „svijet, vlade, korporacije, pojedince i zaklade da daju prioritet rješavanju ovog važnog morskog okoliša i osiguraju da čišćenje oceana postane globalni prioritet“.

Osim što se bore s posljedicama zagađivanja oceana, u The Ocean Cleanup organizaciji ulažu mnogo napora u otklanjanju uzroka. Svjesni da velike količine plastike ulaze u oceane putem velikih rijeka koje se ulijevaju u njih, a mnogo njih teče državama koje smo nekad svrstavali u “treći svijet” gdje je ekološka svijest niska, a procedure vlasti za zaštitu prirode slabe ili nikakve, razvili su tehnološke sustave “presretača” plastičnog otpada, hvatanja plastike prije negoli uđe u ocean. Tisuće tona plastike koje su prikupili u deset godina pokuašvaju privesti svrsi recikliranjem. Proizvode vlastite sunčane naočale od otpadnog materijala, potpisali su sponzorsko poslovni ugovor s korejskim proizvođačem automobila Kijom koja koristi recikliranu plastiku za izradu dijelova. Isto tako, plastiku koji su prikupili grupa Coldplay, čiji je frontman Chris Martin vrijedni ekološki aktivist, iskoristila je za štampanje svojih  gramofonskih ploča.