Dusko Jaramaz/PIXSELL
Vlasnik tvrtke Swiss Gastro Davor Ivoš natječe se za poziciju načelnika Bugojna
povezane vijesti
Koncert Miroslava Škore koji je trebao biti održan u Bugojnu u Bosni i Hercegovini 9. rujna organizatori su morali otkazati pojašnjavajući kako to čine iz sigurnosnih razloga povezanih s početkom izborne kampanje u toj zemlji.
Škorino gostovanje na otvorenom prostoru u Bugojnu planirala je tvrtka pod nazivom Swiss Gastro kako bi time označili uspješnu poslovnu sezonu. U petak su pak medijima poslali priopćenje u kojemu navode kako je koncert otkazan.
“Besplatnim koncertom Škore željeli smo ukazati i na to da naš dugogodišnji poslovni uspjeh čini naša poslovna filozofija da uvijek nešto treba vratiti zajednici, a ne samo uzimati. S iskrenim žaljenjem vas obavještavamo da smo primorani otkazati zakazani koncert Miroslava Škore na otvorenom – iz sigurnosnih razloga”, stoji u priopćenju.
Naveli su kako su ih na to prisilila “brojna zbivanja i pokušaji da se ovaj nastup uvuče u prljave predizborne kampanje” ali nisu pojasnili o čemu se točno radilo.
Istaknuli su kako ni na koji način Škorinim koncertom nisu kanili sudjelovati u toj kampanji no neki su to ipak povezali s potporom jednom od kandidata a to je, kako tvrde, moglo ugroziti sigurnost svih koji bi došli na nastup hrvatskog pjevača.
Škoro će, kako navode iz tvrtke, ipak naknadno gostovati u Bugojnu u nekom od zatvorenih prostora a svim su kandidatima na predstojećim izborima poželjeli sreću.
Vlasnik tvrtke Swiss Gastro Davor Ivoš natječe se za poziciju načelnika Bugojna na izborima koji su zakazani za 6. listopada.
On se natječe kao nezavisni kandidat a imat će četiri protivnika i to iz HDZ BiH koji je kandidirao Luciju Pavlović, SDP-a BiH čiji je kandidat Edin Mašić, SDA koja je kandidirala Mirzu Idrizovića i Stranke za BiH čiji je kandidat Namir Haračić.
Bugojno je općina u kojoj prema posljednjem popisu iz 2013. godine živi oko 30 tisuća stanovnika od kojih su 24 tisuće Bošnjaci a Hrvata je nešto manje od šest tisuća. Prije rata tamo je živjelo čak 16 tisuća Hrvata koji su tijekom rata postali žrtve masovnih progona i ratnih zločina.