Foto Davor Puklavec PIXSELL / arhiva NL
Štern podsjeća da je na svjetskom tržištu cijena plina pala, pa se postavlja pitanje od koga nabavljamo plin
povezane vijesti
- Grčka traži od EU odgovor na poskupljenje struje u istočnoj i južnoj Europi
- Poslodavci strahuju od naglog rasta cijena energije. Otkrili i što misle o uvođenju poreza na nekretnine
- PPD oštro pisao agenciji koja želi smanjiti cijenu plina: ‘Ne može se zbog zaštite kupaca otjerati opskrbljivače u stečaj’
Cijene struje i plina od jeseni će poskupjeti između 10 i 15 posto, odnosno poskupljenje sigurno neće iznosit 30 posto kako se zadnjih dana kalkuliralo u medijima, otkrio je jučer potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac poručivši da Vlada neće dozvoliti da udar na džep građana bude značajan. Primorac je pri tom najavio da Vlada postupno izlazi iz režima subvencija cijena pojedinih energenata.
– Mi ćemo svakako smanjiti tu subvenciju, ali kada se subvencija smanjuje potrebno ju je smanjivati postupno kako to smanjenje ne bi izazvalo negativne učinke, učinilo kaos na tržištu. Tako ćemo raditi i sada. Smanjenjem subvencije cijene će nešto porasti, ali sigurno ne 30 posto, rekao je Primorac.
Naveo je da su cijene energenata sada na povećanim razinama i da će tako biti jedno dulje vremensko razdoblje zbog čega je, kaže, državna subvencija sve manje opravdana jer se održavanjem subvencije na razini koja je bila poništavaju cjenovni signali.
Štern: Cijena plina na tržištu pala
Iako energetski stručnjak Davor Štern ne vjeruje da bi porast cijena plina mogao utjecati na ponovni rast inflacije u Hrvatskoj, jer se, kaže, radi o malom povećanju, ipak ne isključuje mogućnost rasta cijena.
– Po starom dobrom hrvatskom običaju na povećane cijene energenata nakalemit će se porast cijena svega vezanog uz energente čime će se pravdati porast troškova, a Vlada nema instrumente kojima bi spriječila porast cijena, navodi Štern. Premda je nabavna cijena plina skočila za 42,5 posto, Štern podsjeća da je na svjetskom tržištu cijena plina pala, pa se postavlja pitanje od koga nabavljamo plin.
– Čiji plin kupujemo, LNG koji je skuplji ili jefiniji prirodni plin koji koriste zemlje u našem okruženju, poput Slovenije koja je ugovorila nabavu milijardu kubičnih metara jeftinijeg prirodnog plina iz Alžira, kaže Štern i dodaje da ne vidi smisao dugoročnog određivanja cijene plina kad se ona na burzi mijenja iz sata u sat.
