Na postamentima na Korzu postavljena je izložba “Carpathia – ponos grada Rijeke”, kojom se, kako je istaknuto, predstavlja brod “Carpathia” koji je spašavao brodolomce s “Titanica”.

Izložbu su pripremili Udruga pomorskih kapetana sjevernog Jadrana Kraljica mora Rijeka, Udruga Titanic 100 – Bratina i umjetnik Nevenko Žunić, uz pokroviteljstvo Grada Rijeke, a bit će postavljena na Korzu do 10. rujna.

Otvorenju izložbe nazočili su riječki gradonačelnik Marko Filipović, Juraj Karninčić iz Udruge pomorskih kapetana sjevernog Jadrana Kraljica mora Rijeka, Slobodan Novković, predsjednik udruge Titanic100 iz Bratine i kapetan Berislav Vranić, dobitnik ovogodišnje Nagrade Grada Rijeke za životno djelo.

Prsluk za spašavanje

Govoreći o izložbi, Juraj Karninčić istaknuo je kako je cilj Udruge pomorskih kapetana sjevernog Jadrana da se promovira brod “Carpathia” i istakne kako je spašavanjem brodolomaca s “Titanica” postao ponos grada Rijeke.

– I to upravo iz razloga jer je nakon tog spašavanja donesena Konvencija o spašavanju ljudi na moru onako kako je postupio kapetan Arthur Henry Rostron, a to je da je u teškim vremenskim uvjetima išao spašavati brodolomce s “Titanica”, uz negodovanje posade i putnika, rekao je Karinčić, koji je izrazio nadu da će uz pomoć Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije Rijeka dobiti spomen-obilježje na “Carpathiju”.

Riječki gradonačelnik Marko Filipović izrazio je zadovoljstvo što je na Korzu postavljena ova povijesno zanimljiva izložba o brodu “Carpathia”.

– Povijest je pokazala kako “Carpathia” nije bio samo običan brod. Njegova uloga u spašavanju preživjelih s legendarnog “Titanica” 1912. godine zauvijek ga je upisala u povijest. U konačnici, u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci nalazi se spasilački prsluk s parobroda “Titanic”, koji je nakon spašavanja brodolomaca, pomorac Josip Car iz Rijeke, koji je bio član posade parobroda “Carpathia”, uzeo za uspomenu.

Car je prsluk zadržao u svom vlasništvu, da bi ga, nakon osnivanja Gradskog muzeja Sušak, njegova obitelj predala muzeju tridesetih godina 20. stoljeća. Za Riječane ovaj brod ima dublje i osobnije značenje jer je bio poveznica našeg grada s ostatkom svijeta.

Mnogi naši sugrađani otisnuli su se u nepoznati svijet tražeći bolji život, a “Carpathia” je bila nada koja ih je na tom putu i vodila, rekao je Filipović.

Linija za New York

U pomorskoj je povijesti zapisano kako je brod RMS “Carpathia” bio u vlasništvu britanske parobrodarske kompanije Cunard Line, koja je još 1903. godine otvorila prekooceansku liniju Rijeka – New York. Na putu za New York pristajala je u Trstu, Napoliju, Palermu, Messini, Genovi i Gibraltaru.

“Carpathiju” je 1903. godine sagradila tvrtka Swan&Hunter u Wallsendu upon Tyne, u Newcastleu u Engleskoj. Bila je duga 170 metara i široka 20 metara s gazom od dvanaest metara te nosivosti 13.564 BRT.

Prosječna je brzina bila četrnaest čvorova. Godine 1905. brod je preuređen tako da je mogao primiti 100 putnika prvog razreda, 200 putnika drugog razreda i 2.250 putnika trećeg razreda. Naši su ljudi činili znatan dio posade Cunardovih brodova, pa su tako i na “Carpathiji” kao članovi posade radili i ljudi iz Istre i Hrvatskog primorja, njih 84.

U to je vrijeme Rijeka bila glavna migracijska luka iz koje se u Sjevernu Ameriku iselilo oko 500 tisuća ljudi. “Carpathia” nije bila spektakularan brod, ali je bila predodređena za ulazak u povijest, i tako je igrom slučaja uvukla i Rijeku, jer je “Carpathia” bila jedini brod koji je pritekao u pomoć brodolomcima s “Titanica”, spasivši njih 705.

Nijemci je 1918. pogodili s tri torpeda

Nažalost, zla sudbina stigla je »Carpathiju« 1918. godine, kada ju je, jugozapadno od obale Irske, njemačka podmornica pogodila s tri torpeda. Povijest kaže da su i torpeda izumljena u Rijeci, pa je time veza Rijeke i »Carphatije« dobila i dodatno značenje. Godine 1999. olupina »Carpathije« pronađena je na dubini od 152 metra.