Klimatske promjene sve više utječu na europsku poljoprivrednu proizvodnju zbog čega se u Europskoj uniji očekuje najslabija žetva pšenice u posljednjih šest godina, odnosno od 2018., a očekivani pad proizvodnje analitičari pripisuju nižim prinosima u Francuskoj i Njemačkoj, vodećim zemljama proizvođačima žitarica u EU-u. U Francuskoj je požnjeveno tek 88 posto planiranih površina, a tamošnje ministarstvo poljoprivrede smanjilo je prognozu žetve pšenice na najnižu razinu u 40 godina, dok je u Njemačkoj kiša odgodila žetvu koja će također biti slabija od lanjske.

U Hrvatskoj situacija nije kritična i žetva pšenice bit će na razinama iz proteklih godina, kaže poljoprivredna konzultantica Zvjezdana Blažić, no upozorava da ćemo ove godine imati problema s urodom kukuruza i suncokreta.

– Kukuruz bi mogao podbaciti za 20-25 posto, a možda otprilike toliko i suncokret, što bi moglo utjecati na njihovu cijenu, no na sreću radi se o kulturama u kojima je Hrvatska samodostatna, navodi Blažević i dodaje da su cijene trenutno niske zbog čega su poljoprivredni proizvođači u problemima. Osim cijene, hrvatskim proizvođačima sve veće probleme počinu stvarati i klimatske promjene koje su ove godine utjecale na kvalitetu kukuruza, zbog čega je previše suh, upozorava Blažić.

Promjene kultura

– Danas imamo situaciju da sjeverozapadni krajevi Hrvatske i zapadna Slavonija imaju bolju poljoprivrednu proizvodnju i prinose jer manje trpe klimatske promjene, za razliku od istočne Slavonije i Vojvodine, ali i sve južnije od toga, gdje trpe velike vrućine, ističe Blažić. Pritom smatra da bi naši poljoprivredni proizvođači trebali razmisliti o promjenama jesenskih kultura.

– Mogli bi početi razmišljati o sijanju raznih proteinskih kultura, poput soje ili boba. Zbog klimatskih uvjeta i niskih cijena žitarica i uljarica ne isplati im se ulagati u sjetvu u smislu najboljeg sjemena, gnojidbe i zaštite, odnosno neće im ostati dovoljno da ulože u iduću sjetvu, pojašnjava Blažić i dodaje da smo u pšenici ionako veliki izvoznici, ponajprije u Italiju, no imamo malo pšenice prve klase, za proizvodnju finih tjestenina i kolača.

Klimatske su promjene tako u zapadnim članicama EU-a uzrokovale obilne kiše koje su odgodile žetvu i smanjile urod, dok su u južnim članicama, poput Hrvatske, velike vrućine utjecale ne samo na količinu nego i na kvalitetu uroda. I sve više zemalja Europske unije ove godine prijavljuje pad kvalitete pšenice kao izravne posljedice klimatskih promjena, osim Bugarske i Rumunjske koje su među rijetkim zemljama koje proizvode visokokvalitetnu pšenicu, a Blažić pojašnjava da te zemlje imaju drugačiji sastav tla.

Cijene pšenice na svjetskim burzama padaju unatoč najavama o lošim žetvama. Blažić kaže da cijena pšenice nažalost ne ovisi o količini ponude i potražnje, nego se formira na poljoprivrednim burzama kojih je u svijetu svega nekoliko, poput terminskih burzi SAD-Chicago, Francuska-Pariz ili Budimpešta-Mađarska, koje se i kod nas prate i na kojima se količine žitarica unaprijed prodaju, s tim da postoje i robne burze Bologna-Italija i Manheim-Njemačka, napominje Blažić. A ulogu igra i pšenica iz Rusije čija je visoka ponuda na početku sezone utjecala na veliki pad cijena jer su izvozne takse u Rusiji znatno smanjene. No, globalne izvozne cijene svih važnijih žitarica padaju već mjesecima, kaže Blažević.

Pad cijena

– Sve veća sezonska dostupnost zbog tekućih žetvi ozime pšenice na sjevernoj hemisferi i općenito povoljni uvjeti u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama koji podržavaju očekivanja velikih proljetnih žetvi pšenice nastavili su vršiti pritisak na pad međunarodnih cijena pšenice. Snažna konkurencija izvoznika i slaba globalna potražnja također su utjecali na cijene pšenice, dok je sezonski pritisak također utjecao na pad izvoznih cijena kukuruza. Žetva u Argentini i Brazilu napredovala je brže od prošlogodišnjeg tempa, dok su ocjene stanja usjeva u Sjedinjenim Američkim Državama ostale iznad prošlogodišnjih i prosječnih razina. Među ostalim žitaricama u srpnju su pale i svjetske cijene ječma, pojašnjava Blažić.

Na europskom terminskom tržištu cijene pšenice su za novu žetvu u rujnu početkom tjedna pale za skoro dva eura, na 215 eura po toni. Prema analizama konzultantske tvrtke Stratégie Grains, ovogodišnja žetva pšenice u EU-u dosegnut će tek 116,50 milijuna tona, što je 5,8 milijuna tona manje od prošlogodišnjeg uroda i najniža razina od 2018. godine.

Europska komisija u srpnju je izvijestila da je ukupni izvoz pšenice smanjen za 45 posto u odnosu na prošlu godinu, dok su istodobno članice EU-a uvezle 47 posto pšenice više nego prethodne godine, a njemački poljoprivredni portal Agroheute procjenjuje da je čak 70 posto pšenice došlo iz Ukrajine, a 14 posto iz Kanade.

Ove godine najgori mogući uvjeti za usjeve

Poljoprivredni proizvođači u Hrvatskoj još su početkom srpnja opravdano strahovali da bi visoke temperature i izostanak padalina mogli utjecati na prinose kukuruza, suncokreta i soje jer zbog previsokih temperaura dolazi do problema s cvatnjom i oplodnjom. Vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iz Vaške u Podravini Siniša Hrgović kaže da se ove godine dogodila najgora moguća stvar koja se mogla dogoditi usjevima.

– Na početku vegetacije bilo je normalno vrijeme s dovoljno oborina, zbog čega se biljke nisu duboko ukorijenile jer su imale vodu nadohvat ruke, no biljka puno bolje reagira kad u startu ima »stresne uvjete«, pa ili razvije bolji korijen ili se bolje adaptira na klimatsku nepogodu. U međuvremenu su temperature nastavile rasti, a došlo je i sušno razdoblje, posebno prema istoku gdje su velike suše, što će za posljedicu imati smanjene prinose kukuruza i soje, kaže Hrgović.