TRIBINA O JASENOVCU

Zoričić-Tabaković: Proustaški incidenti kod manjina “izazivaju ozbiljan strah”

Boris Pavelić

Foto D. Jelinek

Foto D. Jelinek

Proustaški incidenti “izazivaju ozbiljan strah” pripadnika manjina, izjavila je večeras u Zagrebu Sanja Zoričić-Tabaković, predstavnica židovske nacionalne manjine grada Zagreba i voditeljica Shoah akademije Židovske općine Zagreb, na javnoj tribini “Čiji je Jasenovac?” koju je organiziralo Srpsko privredno društvo Privrednik i Vijeće srpske nacionalne manjine grada Zagreba.Uz Zoričić-Tabaković, na tribini je govorio ravnatelj Spomen područja Jasenovac (JUSP) Ivo Pejaković, članica Upravnog vijeća JUSP-a i suautorica jasenovačkoga spomen postava Nataša Mataušić te predstavnica Srpskoga narodnog vijeća (SNV) Aneta Lalić.Sudionici su se složili da sadašnji postav jasenovačke izložbe valja promijeniti, jer ne odražava vjerno pravu narav ustaškoga logora smrti u Jasenovcu. Nataša Mataušić smatra da su “nužne izmjene i dopune”, dok Zoričić-Tabaković drži da poboljšanja ne mogu popraviti postav, koji je “potpuni promašaj”, jer je “toliko uljepšao istinu, da to više i nije postav Jasenovca”.

Ravnatelj JUSP Jasenovac Ivo Pejaković, koji je sadašnji izložbeni postav naslijedio od prethodne ravnateljice Nataše Jovičić, kazao je kako u postavu nema ničeg skandalozno pogrešnog, ali da nedostaje podroban opis uloge ustaša u logoru, konktekstualizirana kronologija i eksplicitni prikazi nasilja. Aneta Lalić kazala je kako postav muzeja u Jasenovcu odražava stanje hrvatskog društva. “Sadašnji postav odlično korespondira s hrvatskom sadašnjošću. Budući postav upućivat će kakva će biti hrvatska budućnost”, kazala je.


Premda se svi slažu kako postav muzeja u Jasenovcu ne prikazuje pravu istinu o logoru, Sanja Zoričić-Tabaković smatra da je od promjene postava važnije “promijeniti atmosferu u hrvatskome društvu, koje je duboko bolesno”. “U današnjoj Hrvatskoj sve su vrijednosti pod upitnikom, od ljudskih prava do antifašizma, a proustaški incidenti izazivaju ozbiljan strah kod manjina”, kazala je Zoričić-Tabaković.


Na poticaj voditelja tribine Saše Kosanovića, koji je kazao kako je odnos prema Jasenovcu važan “ne zbog suočavanja s prošlošću, nego zbog suočavanja sa sadašnjošću”, sudionici su govorili i o ulozi spomen područja u hrvatskome društvu. Prošle je godine, primjerice, jasenovački memorijal posjetilo šest školskih grupa iz Italije, i samo devet iz Hrvatske. U muzeju rade četiri kustosa, a Ivo Pejaković objašnjava kako je današnja uloga spomen muzeja naslijeđena još iz šezdesetih godina, kada je spomen područje osnovano. “U Europi, spomen područja na ratne logore uglavnom objedinjuju muzejsku, istraživačku, znanstvenu i edukativnu funkciju, i u njima rade timovi od više desetaka zaposlenih”, kazao je Pejaković, a Sanja Zoričić-Tabaković dodala kako Hrvatska mora pronaći novac za temeljitu obnovu i modernizaciju Spomen područja Jasenovac, kako bi ono moglo uistinu ispunjavati svoju ulogu – “podsjećati i educirati o strahotama koje je čovjek u stanju učiniti čovjeku”.


Aneta Lalić izvijestila je o svojem današnjem sastanku s predstavnicima Ministarstva kulture, s kojima se usuglasila da je potrebna “temeljita evaluacija rada spomen područja Jasenovac”, te je dogovoreno da se iznova formira savjet ustanove, koji već četiri godine ne funkcionira. “Bio je to jedan od mnogih sastanaka, ali dojam je bio nešto bolji nego ranije”, ocijenila je Lalić. “Kada u Hrvatsku dođu predstavnici međunarodnih židovskih organizacija, reakcija je vrlo brza, ali kada mi u Hrvatskoj govorimo isto što i oni, nitko nas ni ne čuje”, komentirala je taj dogovor u Ministarstvu kulture Sanja Zoričić-Tabaković, aludirajući na nedavni posjet Hrvatskoj predsjednika izraelskog ogranka Svjetskog židovskog kongresa Laurencea Weinbauma, koji je oštro kritizirao postav jasenovačke izložbe, ali i brojne negacionističke izgrede hrvatskom društvu.