Dok se predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava nalazi na godišnjem odmoru, danas bi jedna odluka mogla dugoročno usmjeriti budućnost njegove stranke.

Očekuje se, naime, da Središnje izborno povjerenstvo konačno odredi koliko će svaka županijska podružnica imati izaslanika na izbornom saboru koji je Penava iznenadno, čak i za dio članova Domovinskog pokreta šokantno, sazvao za 31. kolovoza.

Još 30. srpnja je Penava objavio tu svoju odluku, u petak započinje rok za prijavu kandidatura za dužnosti predsjednika i zamjenika stranke te članove Domovinskog pokreta, a još se ne zna tko će sve biti ljudi koji će imati pravo glasa na izbornom saboru.

Stoga, osim Penave, nitko još nije niti najavio da će se kandidirati.

I predsjednik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta Igor Peternel još razmišlja, a što će učiniti ovisi upravo o tome što će danas odlučiti Središnje izborno povjerenstvo.

Izborni sabor

– Vjerojatno ću se kandidirati za neku poziciju ako će kvote biti poštene. Sigurno neću u slučaju da će one biti tendenciozne, rekao nam je Peternel, koji vodi podružnicu Domovinskog pokreta u Zagrebu.

Izborni sabor fiksno čine svi članovi Domovinskog odbora, tijela u kojem su članovi Predsjedništva, saborski zastupnici DP-a, predsjednici podružnica, organizacija i stranačkih radnih tijela, zatim oni koji su u njega izabrani na prošlom izbornom saboru u listopadu 2021., po Statutu ih može biti najviše 20, te u međuvremenu kooptirani na prijedlog Predsjedništva.

Prema službenoj stranici DP-a, Domovinski odbor trenutačno broji 35 članova.

Na izbornom saboru na kojem je prije nešto manje od tri godine Penava postao predsjednik, bilo je 149 izaslanika. Ne bi ih smjelo biti puno manje niti 31. kolovoza, a status izaslanika imat će i, primjerice, ministri Domovinskog pokreta, ako ga već nisu stekli kroz Domovinski odbor. Glavninu preostalih izaslanika ipak će u zagrebački hotel Panorama poslati županijske podružnice, ali nakon što Središnje izborno povjerenstvo »odreže« svakoj njezinu kvotu.

I zato se s nestrpljenjem iščekuje današnja objava SIP-a u sastavu predsjednik Josip Dabro, predsjednik povjerenstva, te članovi, politički tajnik Damir Barna, ministar Ante Šušnjar, bivši saborski zastupnik Daniel Spajić i Maja Horvat, tajnica stranke.

Penava, može se lako pretpostaviti, neće biti nezadovoljan izaslaničkim kvotama, a njegovi protivnici strahuju da bi Središnje izborno povjerenstvo moglo favorizirati podružnice u Slavoniji, posebno onu u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koje su najjača uporišta aktualnog predsjednika stranke.

Fluidan kriterij

Predsjedništvo Domovinskog pokreta je prije desetak dana usvojilo zaključak prema kojem će podružnice dobiti izaslanika za izborni sabor »proporcionalno broju članova, aktivnosti podružnice, te rezultatima parlamentarnih izbora 2024.«.

Prilično fluidan kriterij aktivnosti podružnice svakako omogućava Središnjem izbornom povjerenstvu dosta širok prostor za arbitriranje. »Imam povjerenja u Središnje izborno povjerenstvo DP-a, čiji je sastav usvojen jednoglasnom odlukom Predsjedništva na prijedlog zamjenika predsjednika još u siječnju 2022., da će voditi ovaj proces pošteno i transparentno, a ja osobno kao predsjednik stranke koristim i ovu prigodu da vas sve još jednom ohrabrim da se kandidirate i doprinesete jačanju i rastu našeg Domovinskog pokreta«, istaknuo je Penava u prošlotjednom obraćanju članovima svoje stranke. Pritom je ustvrdio da je »prozreo sve pokušaje destabilizacije Domovinskog pokreta« te da je izborni sabor sazvao za 31. kolovoz kako bi »iznenadio one koji nam ne žele dobro«.

»Svjestan sam da je ovakva odluka i dio vas zatekla, ali vjerujem da mi nećete zamjeriti znajući da sam, kao i dosad, vodio računa o interesima stranke. U jeku nove medijske kampanje protiv naše stranke u kojoj niti jedan član Domovinskog pokreta ne bi smio sudjelovati, želim vas uvjeriti da će proces unutarstranačkih izbora biti demokratičan, transparentan i otvoren za svaku članicu i člana koji se žele kandidirati«, napisao je Penava.

Iz ovih bi se rečenica moglo shvatiti da ni on sam još do nedavno nije razmišljao o izbornom saboru usred ljeta, koji je naposljetku sazvao gotovo konspirativno kako bi osujetio one koje smatra destabilizatorima Domovinskog pokreta. Kandidati za predsjednika i zamjenika predsjednika morat će prikupiti potpise najmanje deset posto izaslanika izbornog sabora.