Ilustracija Reuters
Hrvatska će i dalje imati čak i restriktivnija pravila o GMO hrani od većine EU zemalja, kaže SDP-ov Bojan Glavašević. Branimir Bunjac iz Živog zida izmjene zakona naziva »zločinačkim«, jer se želi uništiti zemlja, tlo, zrak i voda, zdravlje ljudi
ZAGREB – Nakon što je u petak u Saboru velikom većinom od 90 glasova izglasan izmijenjeni Zakon o genetski modificiranim organizmima (GMO), a tijekom rasprave su, najviše iz Živog zida i Mosta, stizale kritike kako je riječ o zakonu kojim će se uništiti hrvatska poljoprivreda i zdravlje ljudi, pokušali smo doznati jesu li tim izmjenama doista ovorena još i veća vrata ulasku GMO-a na naše stolove. Nisu, pojašnjavaju naši sugovornici, dodajući kako dio oporbe u Saboru bezrazložno diže paniku oko izmjena zakona kojima je Hrvatska, zapravo, poboljšala svoj status u odnosu na GMO proizvode.
Usklađivanje
– Ono što smo u petak izglasali samo je usklađivanje našeg zakonodavstva s EU direktivama koje se odnose na GMO, a koje zapravo svo odlučivanje o GMO-u u Hrvatskoj i drugim članicama, tim članicama i prepuštaju. To znači da svaka zemlja za sebe odlučuje hoće li, i koliko uvoziti ili uzgajati GMO proizvoda, kako će ih označavati i slično. Uvoz GMO-a u Hrvatsku imamo već godinama, ta se hrana nadzire i kontrolira, i ništa se ovim izmjenama zakona po tom pitanju nije promijenilo. GMO usjevi su, s druge strane, kod nas i dalje zabranjeni, dok jednaka ostaje i dozvoljena granica za GMO u našim proizvodima – pojašnjava SDP-ov zastupnik Bojan Glavašević. Hrvatska će, podsjeća, i dalje imati čak i restriktivnija pravila od većine EU zemalja, u kojima GMO-a u hrani smije biti najviše jedan posto a da to ne bude posebno naznačeno, kod nas pak ta granica iznosi 0,9 posto. Sve što prelazi tu granicu, mora biti označeno kao GMO proizvod.
– Ono što smo mogli čuti u Saboru bio je populizam koji igra na strah ljudi, a bespotrebno. Zakon o GMO-u imamo od 2005. godine, kad Mosta i Živog zida nije bilo pa se sad prvi put dogodilo da i oni o tome mogu raspravljati, no temu su zloupotrijebili. Čovjek se genetskim modificiranjem hrane bavi koliko i poljoprivredom, deset tisuća godina, GMO je budućnost kojoj, međutim, ne pomažu multinacionalne kompanije koje su ga zloupotrijebile. U petak je napravljeno nešto dobro za Hrvatsku – da potpuno sami odlučujemo o GMO-u na svom tržištu – ističe Glavašević.
Prema riječima Marijane Petir, u Hrvatskoj nije dozvoljena sjetva GMO sjemena niti u pokusne svrhe.
– Cilj je zaštititi se i od prekograničnog onečišćenja i sačuvati našu tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju, biološku raznolikost i turizam. S uvezenom hranom u Hrvatsku, nažalost, dolazi i ona koja je onečišćena GMO-om, no takva hrana mora biti jasno označena kako bi potrošači mogli znati što kupuju. Zbog sporazuma s WTO-om ne može se zabraniti uvoz proizvoda, ali se mogu nametnuti restrikcije i kontrole – ističe Petir.
Zastupnik Živog zida Branimir Bunjac u petak je izmjene zakona nazvao »zločinačkim« jer se njima, kazao je, želi uništiti zemlja, tlo, zrak i voda, zdravlje ljudi.
– Po nalogu EU-a čiji se birokrati nalaze pod nadzorom američkih korporacija u stvari legalizirate uvođenje GMO-a – poručio je Bunjac. Naglasio je kako bi Hrvatska, osim GMO uzgoja, trebala u zabraniti i uvoz GMO hrane te dodao kako je već sada više od 400 GMO proizvoda na policama hrvatskih trgovina.
U korist potrošača
Prema monitoringu GMO-a u Hrvatskoj u 2016. godini, koje provodi Ministarstvo zdravstva, niti u jednom od 129 analiziranih uzoraka hrane koju se testiralo na GMO nije utvrđeno prisustvo GMO-a. Uzorci su uzimani u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Varaždinu, Šibeniku i u Novskoj, i to dodaci prehrani (sportska hrana, obogaćena hrana i dijetalni proizvodi, vitamini i minerali na bazi biljnih proteina), mesni proizvodi (obarene kobasice, hrenovke, paštete), pšenični proizvodi, sojini proizvodi (faširanci, ljuspice, brašna i zrna), kukuruzni proizvodi, riža i plodovi papaje.
Kako pojašnjavaju znanstvenici, unatrag deset tisuća godina, koliko se čovjek bavi poljoprivredom, bavi se i genetskom modifikacijom hrane. Sorte se križaju otkad znamo za sebe, a GMO u pozitivnom smislu riječi danas znači modificiranje hrane na način da ona postane otpornija na insekte, kako bi se koristilo i manje insekticida i zagađivača. Nastoji se hranu zaštititi i od suša, raznih bolesti. Kako kaže prof. dr. sc. Snježana Kereša sa Zavoda za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku Agronomskog fakulteta, nekadašnja članica Vijeća za GMO pri Ministarstvu zdravlja, zahvaljujući GMO-u se suzbijaju korovi i štetnici, time i pojeftinjuje proizvodnja usjeva. Korištenje manje insekticida, kaže, ide u korist potrošačima.
