Foto Mladen Trinajstić
Otočni liječnici obiteljske medicine ukazali su na neodrživost situacije u koju su stavljeni potpunim izostankom ustrojavanja turističkih ambulanti
povezane vijesti
Svi vi koji ovih dana planirate doći na otok Krka, bilo kao turisti, izletnici ili vikend posjetitelji, trebali biste znati da, barem po pitanju zdravstvene zaštite koja vas ondje očekuje – dolazite na vlastitu odgovornost!
Tim je riječima trenutno stanje stvari po pitanju organizacije i provedbe zdravstvenih usluga namijenjenih turistima, ali i okolnosti u kojima se već neko vrijeme u ljetnom periodu provodi zdravstvena skrb iz oblasti primarne odnosno obiteljske medicine opisala medicinska sestra Ljubica Depope, a kojoj je danas bilo povjereno moderiranje skupom upozorenja upriličenim u gradu Krku, pred sjedištem Gradske uprave.
Tim su činom danas nažalost malobrojni otočni liječnici obiteljske medicine, zajedno sa svojim osobljem ali i kolegama s “krčke hitne” željeli ukazati na neodrživost situacije u koju su stavljeni potpunim izostankom ustrojavanja turističkih ambulanti na otoku koji se predstavlja “perjanicom hrvatskog turizma”.
Premoreni, svakodnevnim radom s povjerenim im “prekobrojnim” gostujućim pacijentima sad već iscrpljeni otočni medicinari digli su danas svoj glas, složno ukazujući na nebrigu i nedjelotvornost predstavnika županijskih tijela, poglavito Doma zdravlja PGŽ ali i nadležnoga upravnog odjela u čijoj je ingerenciji organizacija rada turističkih ambulanti kojih ovoga ljeta, barem u sustavu te zdravstvene ustanove – nema.
Kako pokrpati rupe?
Dr. Željan Žic koji u svojoj ordinaciji i ovoga ljeta nastoji pokrpati rupe neučinkovitog i nedjelotvornog sustava zdravstva na području naše županije ukazao je da sam, sa svojom medicinskom sestrom, ovog ljeta pruža liječničke usluge svim stalnim stanovnicima, vikendašima i turistima koji ljetuju na području Malinske-Dubašnice.
Sami skrbimo o 35 tisuća ljudi, a nas devetero liječnika obiteljske medicine, koliko nas trenutno radi na otoku, brine o zdravlju i sigurnosti možda i do 170 tisuća ljudi, rekao je dr. Žic.
Stavivši u usporednu pritisak kojim su liječnici na Krku izloženi u odnosu na “normalu”, spomenuti je napomenuo da u gradu Rijeci koji prema aktualnim statistikama broji oko 110 tisuća stanovnika, trenutno radi preko sedamdeset njihovih kolega, liječnica i liječnika obiteljske medicine.
Što znači i kako to u nas izgleda možete zamisliti i sami, nastavio je dr. Žic dodavši da će, ne promijeni li se ništa u skorijoj budućnosti, razina zdravstvene zaštite otočana ali i njihovih posjetitelja biti i dodatno degradirana.
U idućih nekoliko godina čak osmero naših kolegica i kolega steći će uvjete za odlazak u mirovinu pa se već sad postavlja pitanje tko će za koju godinu na Krku uopće biti na raspolaganju otočnim pacijentima, a kamo li onima iz turističkih redova.
Ističući da je rasap zdravstvenog sustava na otoku kojem svjedočimo i koji prijeti njegovom potpunom kolapsu od samih njegovih dionika, iz redova liječnika i medicinskog osoblja i očekivan ali i najavljivan, dr. Leonardo Bressan ispred Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM) rekao je da je ta koordinacija upravo 2024. godinu označavala “točkom sloma sustava”.
– Nažalost, rijetki su oni koji su poput otočnih lokalnih čelnika osjetljivi na tu problematiku i koji su nastojali pomoći. Unatoč tome, a zbog neučinkovitosti županijskih struktura, problemi se čak i na Krku na kojem postoji volja i spremnost lokalne zajednice da pomogne – ne rješavaju.
Situacija je ovdje sad, baš kao i u mnogim drugim hrvatskim sredinama, kritična, i bojim se da će se prije ili kasnije ponoviti ona nesretna situacija iz 2011. godine kad je upravu u Krku, pred zatvorenim vratima krčke hitne jedan pacijent preminuo, istaknuo je Bressan.
Predstavnik spomenute liječničke koordinacije pri tom je ustvrdio i da su se tijekom proteklih godina mijenjali ravnatelji Doma zdravlja PGŽ, jednako kao i čelnici županijskih upravnih odjela ali i da je baš kao i golemi problem zdravstva u našoj županiji jedna osoba bila i ostala konstantom.
Bressan je rekao to aludirajući na župana Zlatka Komadinu kojeg je pri tom izbjegao prozvati imenom i prezimenom.
Lokalni čelnici jedini imaju razumijevanja
Iako se skup održao pred sjedištem krčke lokalne uprave, nitko od okupljenih za probleme otočnog zdravstva, tako i izostanak rada turističkih ambulanti danas nije krivio lokalnu samoupravu.
Naprotiv, većina je liječnika naglašavala da otočni “općinari” i predstavnici Grada zapravo jedini imaju sluha za njihove probleme, podržavajući ih i pomažući onoliko koliko je u njihovoj moći.
Skupu su tako među ostalim nazočili i malinskarski općinski načelnik Robert Anton Kraljić te krčki gradonačelnik Darijo Vasilić koji su naglasili da, što se otočnih lokalnih jedinica tiče, zdravstveni sustav zapravo može računati na neograničenu financijsku potporu.
Koliko god je trebalo i kad god je trebalo, mi smo sve naše financijske resurse stavljali na raspolaganje zdravstvenom sustavu, tako i Domu zdravlja PGŽ koji je ovdje jedina zakonom ovlaštena ustanova za organiziranje ove vrste usluga.
Činjenica jest da naši liječnici doslovce izgaraju u svome poslu i zadaćama koje su im nezasluženo i nepravedno prevaljene na leđa, a zbog loše organizacije posla kojemu već godinama svjedočimo u strukturama županijskog Doma zdravlja, rekao je Vasilić.
Temeljni problem je kadrovska podkapacitiranost sustava kojeg ovdje nosi 13 obiteljskih timova, od kojih trenutno radi njih svega 9.
Taj je broj predviđen za 20 tisuća stalnih stanovnika otoka, a ne i za dodatnih 120 ili 130 tisuća ljudi, koliko ih u srcu sezone ovdje bude.
Taj nesrazmjer u nas se godina nastojao, a nekad davno i uspijevao “pokriti” turističkim ambulantama koje Dom zdravlja PGŽ sad već neko vrijeme teško, ili nikako ne uspijeva uspostaviti i kadrovski popuniti, usprkos sredstvima koje otočne općine i Grad Krk za tu nakanu stavljaju na raspolaganje.
Lokalna je samouprava otoka i hitnoj medicini ali i sustavu turističkih ambulanti na raspolaganje stavila neograničeni budžet, međutim neučinkovitost županijskih tijela i spomenute ustanove nije to iskoristila.
Tako da u ovom trenutku, izuzev dviju turistima namijenjenih privatnih klinika koje su ustrojene na tržišnim osnovama, u Baški i Krku, mi na cijelom otoku zapravo nemamo niti jedne turističke ambulante, ustvrdio je Vasilić.
I on i njegov kolega Kraljić ustvrdili su i da će vodeći se nastojanja da se na Krk privuku liječnici koji bi se angažirali u radu turističkih ambulanti lokalne samouprave pokrenuti mjere kojima će cilj biti osiguravanje kvalitetnog stambenog prostora za potrebna liječnička ojačanja.
Upravo su taj “element” za liječnike iz drugih dijelova naše zemlje, možda čak i inozemstva, zazivali i mnogi drugi današnji govornici na skupu kojemu je podršku dao iznimno brojan i šarolik krug otočana, svjesnih problema zdravstva ali i nezavisne situacije u koju su, ne svojom zaslugom, stavljeni njihovi liječnici obiteljske medicine.
I dr. Željan Žic, i njegov kolega dr. Bressan ali i lokalni čelnici Vasilić i Kraljić složili su se oko procjene da je za kvalitetnu provedbu zdravstvene skrbi o turistima, a posljedično i onu koju liječnici obiteljske medicine pružaju svojim stalnim pacijentima, na Krku potrebno ustrojiti najmanje šest do osam turističkih ambulanti.
Tek bi onda svi mogli normalno raditi, a naši pacijenti računati na to da ćemo za njih imati vremena i da ćemo se koncentrirano i kvalitetno moći posvetiti njihovome zdravlju, a što u ovim okolnostima nije moguće, zaključio je dr. Žic.
Nemilosrdna procedura
Čak i kad nađete liječnika, da bi mu se stavio na raspolaganje prostor u krčkoj ispostavi Doma zdravlja PGŽ spomenuta ustanova mora provesti proceduru koja je nemilosrdna.
Najprije Upravno vijeće te ustanove mora donijeti odluku, nakon toga treba se dobiti i suglasnost župana kao predstavnika osnivača, potom treba provesti javni natječaj za zakup prostora pa se potom još moraju zadovoljiti i minimalni tehnički uvjeti od Ministarstva zdravstva.
I kad napokon sve to odradite i zadovoljite, dođe Božić, rekao je Vasilić ukazujući na sporost i neučinkovitost birokratskih procedura koje nedvojbeno koče rješavanje problematike nepostojanja turističkih ambulanti.
Dok je krčki dom zdravlja bio pod ingerencijom lokalnih samouprava i ovdje sjedio njegov voditelj s konkretnim ovlastima, otok Krk je imao šest turističkih ambulanti.
Sad kad je županijski, nemamo niti jednu, rekla je pak medicinska sestra i moderatorica današnjeg skupa, Ljubica Depope.
Krčki je gradonačelnik napomenuo i da su, s ciljem ljetnog kadrovskog ojačanja krčke ispostave službe hitne medicinske pomoći, otočne lokalne samouprave osigurale 70 tisuća eura za četiri dodatna tima.
Nažalost, Zavod za hitnu medicinu PGŽ do danas je uspio zaposliti samo dva liječnika, a dodatna dva pronašli su u svojim redovima, prebacivši ih iz Rijeke, zaključio je gradonačelnik ne zaboravivši dodati i da su otočne općine i Grad osigurala i 25 tisuća eura za dodatne naknade liječnicima obiteljske medicine, za njihov rad s turistima.
Dakle problem nije u novcu i nespremnosti na rad naših liječnika, već u nedostatku liječnika, završio je Vasilić ponovivši da će svima na otoku prioritet biti iznalaženje načina stambenog zbrinjavanja danas nedostajućih liječnika.
Neodrživi uvjeti rada
O okolnostima u kojima rade na prosvjedu su progovorile i dr. Ivana Plavšić iz Krka kao i njena kolegica dr. Suzana Skočilić Tomašić, iz Omišlja.
Predstavljajući svoju svakodnevicu, obje su ustvrdile da se u okolnostima u kojima su svakodnevno primorane imati i do 130 ili više kontakata s pacijentima malo kome mogu posvetiti, i svoju liječničku dužnost obaviti kvalitetno.
Ovo nije pitanje materijalnih prava, već neodrživih uvjeta rada u kojima se zdravstvena skrb u 21. stoljeću jednostavno ne može, niti smije provoditi, zaključile su.
Dom zdravlja: Ljudi nema, mladi liječnici odlaze
Ravnateljica Doma zdravlja PGŽ, dr. Emina Grgurević Dujmić s kojom smo telefonski razgovarali rekla je da temelj i uzrok krčkih ali i problema većine hrvatskih turističkih destinacija leži u manjku liječnika na tržištu rada.
– Ljudi nema, velik broj mladih liječnika otišao je u zemlje u kojima im se pružaju bolji materijalni uvjeti, kaže ravnateljica odbacujući da je za izostanak uspostave turističkih ambulanti “zaslužan” nečiji nemar, nerad ili nebriga.
Činimo sve što možemo ali liječnike ne možemo izmisliti. Evo upravo bi danas trebala proraditi turistička ambulanta u gradu Krku, odnosno u Domu zdravlja u kojoj će, nakon što smo napokon odradili sve procedure, raditi jedna liječnica koju smo uspjeli privoliti na privremeno preseljenje na otok.
Rješenje za budućnost nedvojbeno treba tražiti u stambenom zbrinjavanju liječničkog kadra a možda i osiguravanju kakvih financijskih stimulacija.
Jer bez toga ni uz najbolju volju i trud svih uključenih nećemo imati koga dovesti na otok, zaključila je ravnateljica, ističući da će na tom planu nastaviti surađivati s otočnim jedinicama lokalne uprave koje, potvrdila je, uistinu nastoje pomoći rješavanju kroničnog problema hrvatskog zdravstva.