Hrvatsku je u srpnju posjetilo oko 4,67 milijuna gostiju, odnosno tri posto manje nego lani, a ostvareno je oko 29,45 milijuna noćenja, što predstavlja izjednačenje rezultata sa srpnjem 2023. Pokazuju to novi podaci iz sustava eVisitor Hrvatske turističke zajednice prema kojima je u dosadašnjem dijelu kolovoza u Hrvatskoj zabilježeno 842,3 tisuće dolazaka turista, što u odnosu na lani predstavlja rast od 6 posto u dolascima u odnosu na kolovoz 2023.

U Hrvatskoj turističkoj zajednici navode i da je od siječnja do srpnja Hrvatsku posjetilo 11,93 milijuna gostiju ili 3 posto više, a istovremeno je zabilježeno 57,66 milijuna noćenja ili jedan posto više.

Od toga je na Jadranu ostvareno 54,7 milijuna noćenja, što je 1 posto više nego lani, na kontinentu je ostvareno 1,5 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 6 posto, dok je tijekom prvih sedam mjeseci u gradu Zagrebu ostvareno 1,4 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 6 posto.

Velik skok Poljske

– Kad promatramo realizirana noćenja po vrstama smještajnih objekata tijekom prvih sedam mjeseci, najviše je noćenja ostvareno u objektima u domaćinstvu, i to 20,7 milijuna noćenja, hotelima 14 milijuna noćenja te kampovima 11,3 milijuna noćenja. U nekomercijalni smještaj u Hrvatskoj je od siječnja do srpnja došlo 313 tisuća gostiju koji su ostvarili 5,5 milijuna noćenja, navode u HTZ-u.

Gledano prema tržištima, tijekom prvih sedam mjeseci najviše su noćenja ostvarili gosti s tržišta Njemačke, i to 10,5 milijuna noćenja. Najjače emitivno tržište u prvih je sedam mjeseci tako u padu broja noćenja od osam posto. Zanimljivo je da su na drugom mjestu domaći gosti s oko 1,7 milijuna dolazaka ili pet posto više te 6,9 milijuna noćenja, što je otprilike na lanjskoj razini. Na trećem mjestu je Slovenija s ostvarenih 6,4 milijuna noćenja što je rast od tri posto, dok se s austrijskog tržišta, s kojeg je ostvaren promet od 4,5 milijuna noćenja, bilježi pad od 1,5 posto. Velik skok je ove godine imala Poljska iz koje je stiglo oko 670.000 gostiju i ostvareno 3,9 milijuna noćenja, što je za čak 10 posto bolji rezultat nego lani. Slijedi Češka koja je, pak, u padu od sedam posto u noćenjima te je s ovog tržišta ostvareno blizu tri milijuna noćenja. Na sedmom je mjestu Velika Britanija s nešto više od dva milijuna noćenja i rastom od osam posto. Rast se bilježi i kod Mađarske za 7 posto, SAD-a…

Rast kapaciteta

Kristjan Staničić, direktor HTZ-a, komentirajući nove brojke kazao je kako vezano za srpanj nema govora ni o kakvom podbačaju.

– Po dolascima smo na minus 3 posto u odnosu na lanjski srpanj te smo na izjednačenju rezultata noćenja u odnosu na srpanj 2023. To su vrlo dobri rezultati, u skladu s našim očekivanjima. Riječ je o uobičajenoj turističkoj godini, sa svojim uobičajenim oscilacijama i trendovima. Od 17. srpnja, baš kao i lani, u Hrvatskoj na dnevnoj bazi boravi više od milijun gostiju, tako je i danas kada u zemlji boravi 1.008.500 gostiju. Dojma sam da se »slabija sezona« najčešće potencira kad dio smještajnih objekata ostvaruje slabiju popunjenost. Međutim, takav pristup nije posve točan i javnost mora znati da nam turizam na godišnjoj razini raste po određenoj stopi, koja je pozitivna. No usporedo s time, i to svake godine, bilježimo još veću stopu rasta novih kapaciteta, posebice u obiteljskom smještaju, komentirao je Staničić, dodajući da u Hrvatskoj samo u ovoj godini u tom segmentu u odnosu na lani imamo više od 22 tisuće novih kreveta u komercijalnom dijelu, ali i 27 tisuća novih u nekomercijalnom smještaju.

– Ukupno je to 49.000 novih kreveta u obiteljskom smještaju i dugoročno je ovakav rast apsolutno neodrživ, istaknuo je direktor HTZ-a.

Istaknuo je i da je predsezona bila izvrsna, kao i da je najveći dio promotivnih aktivnosti nacionalnog TZ-a usmjeren na pred i posezonu jer u tim mjesecima ima prostora za rast turističkog prometa.

– Posezona bi po najavama trebala biti jako dobra i to je ono što nas najviše zanima, rast prometa u pred i posezoni. U skladu s tim, do kraja godine očekujemo rast turističkog prometa po stopi od 2 do 5 posto, a kad su u pitanju prihodi, i po nešto većoj stopi. No, pričekajmo kraj godine, idemo dan po dan pa ćemo na kraju ocjenjivati uspješnost, zaključio je Staničić.

A. J. BUKARICA