Kroz 19. stoljeće su ulovi ove vrste bili česti širom Jadranskog mora no tijekom 20. stoljeća su zapisi o takvim ulovima gotovo nestali. U ovom stoljeću nije bio zabilježen niti jedan susret sve dok nismo otkrili gravidnu ženku u svibnju 2022. godine...
povezane vijesti
Andrej A. Gajić je mladi znanstvenik, morski biolog i patobiolog, koji se bavi istraživanjem morskih pasDodaj novu objavua i raža s posebnim naglaskom na istraživanje malo poznatih i kritično ugroženih vrsta, a koji je već bio gost na ovim stranicama.
Svoj posljednji rad je posvetio otkriću populacije kritično ugrožene raže leptirice i evo što nam je rekao o tome:
– Jedno od definitivno najznačajnijih otkrića naših sistematskih istraživanja u južnom Jadranskom moru svakako je ponovno otkriće populacije kritično ugrožene raže leptirice (Gymnura altavela) i njenog kotilišta. Leptirica je kritično ugrožena vrsta u Mediteranskom moru s padom populacija većim od 80 posto.
Potpuni nedostatak nalaza naveo je pojedine autore na pretpostavku da je vrsta potpuno nestala iz većine sjevernog Mediterana.
Tokom 19. stoljeća ulovi ove vrste bili su česti širom Jadranskog mora, kako navodi Kolombatović. Međutim, već tijekom 20. stoljeća zapisi o takvim ulovima gotovo da su nestali. U ovom stoljeću nije bio zabilježen niti jedan susret sve dok nismo otkrili gravidnu ženku u svibnju 2022. godine, a što smo objavili u Journal of Fish Biology (Gajić et al., 2023).
Sistematskim istraživanjima ove vrste u protekle dvije godine uspjeli smo zabilježiti još osam jedinki ove vrste u Vlori (jug Albanije), uključujući dvije gravidne ženke, te jednu jedinku u centralnom Jadranu u okolici Splita.
Dio ovih rezultata objavljen je u prestižnom časopisu Animal Conservation i upravo tretira ponovno otkriće vrste u Jadranu i urgentnu potrebu za efektivnom zaštitom. Istraživanja su vršena u sklopu projekta financiranog od strane Mohmed bin Zayed fondacije, a kojim rukovodi E. Karalić iz Sharklab ADRIA – priča nam Andrej.
– Leptirica (Gymnura altavela, Linnaeus, 1758), enigmatična je i iznimno rijetka vrsta koja nastanjuje plitka priobalna staništa duž Atlantika, uključujući Sredozemno i Crno more. Najčešće je susrećemo na pjeskovitom i muljevitom dnu bliže obali, od 10 do 70 metara dubine, iznimno rijetko dublje od 100 metara, a što je čini posebno osjetljivom na sve veće ribolovne pritiske.
Lako je prepoznajemo po romboidnom disku čija ukupna širina nekoliko puta premašuje njegovu duljinu, te po vrlo kratkim repu dok se posteriorno iza štrcala nalazi po jedno ticalo.
U Mediteranu se najčešće love jedinke do 180 centimetara širine i mase do 40 kilograma dok literatura opisuje jedinke i do 400 centimetara širine, a mase preko 60 kilograma.
Tijekom dana ova vrsta najviše vremena provodi ukopana u sediment, a nešto je aktivnija noću.
Lovi iz zasjede i vršni je predator u staništima koja nastanjuje – nastavlja Andrej.
– Naša trenutna istraživanja bazirana su na razumijevanju stope preživljavanja nakon puštanja ulovljenih jedinki, kako bi se informirale efektivne konzervacijske politike.
To postižemo detaljnim pregledima magnetnom rezonancom, makroskopskim, patomorfološkim i histopatološkim pregledima.
Pored toga, istražujemo reprodukciju i populacionu dinamiku ukupno 27 vrsta u južnom Jadranu.
A pored raže leptirice, naši trenutni projekti usmjereni su na dubokomorske vrste morskih pasa i raža Jadrana, a što financira Discovery Channel i Explorers Club, kretanje psa tupana u Mediteranu što financira National Geographic, golubove južnog Jadrana što financira Crowder Messersmith Conservation Fund kao i nekoliko drugih programa nad kritično ugroženim vrstama.
Klikom na link u nastavku možete vidjeti postupak tijekom rehabilitacije jedinke prateći protokol Smith et al. (2004). https://we.tl/t-qXz9RwALKt
Novi rad objavljen u prestižnom Animal Conservation ima besplatan pristup i može se pročitati na linkovima koji slijede:
Gajić et al., 2023 (Journal of Fish Biology):
https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/jfb.15387
Gajić & Karalić, 2024 (Animal Conservation):
https://zslpublications.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/acv.12964
A svi koji bi htjeli dobiti više informacija o našim istraživanjima, to mogu naći na sljedećim linkovima:
http://www.sharklab-adria.org/
https://sharklab-adria.org/research/
Važno je naglasiti i to da je više od 75 radionica za ribare urodilo plodom tako da su lokalni ribolovci u Vlori počeli puštati i prijavljivati nam ulovljene pa puštene jedinke, a što je krajnje bitno za čuvanje i praćenje ovih čuvara morskog dna – rekao nam je Andrej A. Gajić, Mr. Sc. (Biology), Ph. D. res.