Ante Radonić, poznati popularizator znanosti, astrofizičar i bivši voditelj planetarija Tehničkog muzeja »Nikola Tesla« u Zagrebu, posvetio je svoju karijeru širenju znanja o svemiru, a njegova strast prema astronomiji i znanosti općenito inspirirala je generacije mladih znanstvenika.

U povodu gostovanja u Gradskoj knjižnici Rijeka gdje je održao predavanje »Povratak na Mjesec«, razgovarali smo sa znanstvenikom te je s nama podijelio svoja razmišljanja o trenutnom stanju i budućnosti svemirske tehnologije u Hrvatskoj i svijetu te o izazovima i mogućnostima koje predstoje.

Samo predavanje »Povratak na Mjesec« već je obuhvatilo široki spektar tema. U njemu se, kao i u našem razgovoru, Radonić osvrnuo na prošlost i dao uvid u to što se događalo zadnjih godina vezano uz svemirske i robotske letjelice upućene prema Mjesecu. Otvorilo se i pitanje privatnih agencija, prošlo kroz novosti na tom polju što se tiče planova, programa i tehnologije, ali i predviđanja za budućnost – posebice što se tiče dva najsnažnija istraživačka bloka.

SpaceX Elona Muska konstantno lansira nove satelite u okviru projekta Starlink, Foto: Pixsell

Dva bloka

Svijet se trenutno nalazi, bar što se tiče Mjeseca, u jednoj situaciji koja podsjeća na hladni rat. Naime, na dvije su se strane formirale dvije velike sile koje se na neki način utrkuju u svojim istraživanjima i pothvatima.

– S jedne strane imamo agenciju NASA koja provodi program Artemis i uz taj se program na neki način uključilo više od 40 zemalja, a nedavno je to napravila i Slovenija. To ne donosi neke obveze, ali znači da se zemlja slaže s programom. One zemlje koje žele mogu sudjelovati u istraživanju Mjeseca.

S druge strane imamo istočni blok koji vodi Narodna Republika Kina, a oni surađuju s Rusijom, Pakistanom, Južnom Afrikom i još nekim zemljama. Oni imaju svoj program Međunarodnog istraživanja Mjeseca, objašnjava Radonić. Ono što oba programa žele je svestrano istraživanje Mjeseca i dolasci, odnosno odsjedanje astronauta na njemu, kako bismo došli do mogućnosti da u sljedećem desetljeću ljudi na Mjesecu mogu boraviti duži period u istraživačkim stanicama.

Ta se dva bloka ne razlikuju značajno po programu, ali se razlikuju po režimu u kojem se nalaze i razvijaju.

– U osnovi su oni jako slični, a politika je važna. Kad je riječ o Kini gdje je na snazi autoritarni režim, autokracija donese odluku i tu više nema glasanja. U Americi je drugačije – bez obzira na to što postoji politička volja za istraživanje Mjeseca, potrebna je i podrška javnosti, a Kongres odlučuje o davanju sredstava. NASA ne može davati najveći dio svojih sredstava za letove na Mjesec. Ona ima određene sekcije i svaka mora imati svoje financije, ne može se ograničiti samo na jednu stvar, objašnjava Radonić.

Jeff Bezos Muskov je glavni konkurent u svemirskom pohodu

Visoki troškovi

NASA iz doba hladnog rata nije ista NASA kao sada niti joj se daje toliko na važnosti. Kako objašnjava, ona nikad više nije imala tako značajan budžet kao u ono doba kada je utrka na Mjesec bila glavni politički cilj i donijela je veliki prestiž.

– Ali gorivo je ostalo isto, a rakete su i dalje ogromne kao nekad. Jednako je zahtjevno, ali je NASA-i teško doći do novca jer više nema one utrke, dodaje Radonić.

Iako Kina napreduje ubrzanim koracima, imaju dobre znanstvenike i dovoljno novca za svoje projekte, prava se utrka zapravo vodi među privatnim kompanijama. One koje se ističu su SpaceX Elona Muska i Blue Origin Jeffa Bezosa, kompanije najbogatijih ljudi na svijetu. One su pretekle i zamijenile privatne tvrtke s kojima je NASA donedavno surađivala.

– Privatne su kompanije jako važne. NASA nikad nije sama radila rakete, ona ih je uvijek naručivala od određenih tvrtki kao što je Boeing. To su i inače velike tvrtke koje rade za državu i vojsku, ali su troškovi svakog projekta jako skupi. Nove tvrtke koje su se pojavile pokazale su da mogu jako dobro raditi, iako nemaju ono iskustvo koje su imale velike tvrtke. Ali zato mogu napraviti za manju cijenu, kaže Radonić i nadodaje da je NASA-i sada lakše ostvariti suradnju s manjim privatnicima jer ne mora računati na one velike koje su jako skupe. Zato je i privatnicima stalo da budu što jeftiniji.

Upravo je Muskov SpaceX taj koji se širi na sve veće područje u istraživanju svemira.

– Elon Musk je napravio jako dobar posao, imao je svoju viziju kad je osnovao SpaceX 2002. godine, a danas mu nitko više ne može konkurirati, kaže znanstvenik.

Prototip novog svemirskog odijela, Foto: Axiom Space/Press

Utjecaj politike

Posao u NASA-i dobio je preko natječaja – prvo za prijevoz tereta, a onda i za prijevoz astronauta. U isto vrijeme je i Boeing dobio na natječaju za prijevoz astronauta, ali je Boeing godinama u zaostatku u odnosu na SpaceX koji je već 13 puta lansirao ljude u svemir, a Boeing je tek sada na prvom probnom letu. Odakle taj nesrazmjer, pretpostavlja Radonić.

– SpaceX očito ima mnogo mladih i darovitih inženjera i tehničara koji dobro rade, a kod Boeinga nešto zapinje unatoč desetljećima iskustva. On se čini puno tromijim, dok je SpaceX puno efikasniji. Trebalo je vremena da SpaceX dobije takvu licencu da može lansirati najskuplje, najelitnije istraživačke i vojne satelite, a danas im nitko ne može konkurirati.

Blue Origin Jeffa Bezosa ove godine također planira vrlo veliku raketu za lansiranje tereta, tako da će njih dvojica imati važnu ulogu u budućnosti, kaže.

Na istraživanja svemira, pa tako i Mjeseca, ne utječu samo napetosti između dva bloka već i napetosti i previranja unutar samih država – a ovo se najviše odnosi na SAD.

Tijekom svog mandata, George Bush mlađi najavio je povratak na Mjesec, ali je administracija njegovog nasljednika Obame zaključila da je riječ o preskupom projektu. Kada je Donald Trump preuzeo Bijelu kuću i htio pokazati mišiće, ponovno je zasvijetlilo zeleno svjetlo za osvajanje Mjeseca.

Unatoč tome, izdaci NASA-i za taj projekt nisu značajno porasli. Upravo na početku Trumpove administracije, u završnoj fazi bio je projekt slanja satelita za prikupljanje podataka o utjecaju globalnog zatopljenja na Južni pol. Budući da Trump ne priznaje postojanje klimatskih promjena, stopirao je sve slične projekte, no satelit se ipak u zadnji čas otisnuo sa Zemlje.

Raketa Artemis, Foto: Hina

Transportiranje rakete Artemis 2

Neizostavna tehnologija

Amerikancima, kao i Kinezima, cilj je južni pol Mjeseca jer se pouzdano zna da na tom dijelu postoji led čija bi eventualna eksploatacija pomogla kod gradnje nastambe za ljude. Led je smješten u kraterima i skriven od sunčeve svjetlosti, no još nije poznata njegova struktura i može li biti koristan ljudima. Pokaže li se da je pogodan za eksploataciju, to bi znatno smanjilo troškove budućih misija.

Svemir i Mjesec nazivaju se i novim Divljim zapadom, jer još uvijek ne postoje zakoni koji bi regulirali ponašanje ljudi tamo, a dogovoreno je jedino da nitko ne može prisvojiti dio Mjeseca. Njegova eksploatacija, s druge strane, još uvijek nije definirana.

Danas ne možemo zamisliti život bez suvremene svemirske tehnologije. Počevši od satelita za telekomunikacije koji omogućuju televiziju i internet pa preko satelita za navigaciju i meteorologiju, do satelita koji upozoravaju na oluje i koji prate razne pojave kao, naprimjer, posljedice potresa i poplava.

– Svaka moderna zemlja želi imati tu tehnologiju. Jer ako vi to nemate, a koristite, onda ćete kupovati od drugih. Ona zemlja koja razvija tu tehnologiju prodavat će je drugim zemljama. Svakoj zemlji je stalo da ona to sama radi. To su stvari koje osiguravaju velike prihode. Zemlja koja razvija tu tehnologiju automatski time povećava svoj BDP, ističe Radonić.

Gdje je Hrvatska na toj slici? Kapaciteta ima, kaže. Hrvatska još uvijek nije članica Europske svemirske agencije, a zemlje koje jesu, mogu sudjelovati u programima vrijednima na milijune eura. Jednog dana kada i Hrvatska to bude, tada će i naše tvrtke moći preuzeti taj dio kolača. Sudjelovanje u tim projektima koji donose prihode jako je vrijedno, objašnjava Radonić. Dobre su vijesti da će se najesen lansirati prvi hrvatski satelit CroCube. Mali je, ali od velike važnosti jer pokazuje da i u Hrvatskoj ima entuzijasta i talenata.

Lansiranje satelita SpaceX Turksat 6A

Nada za Hrvatsku

Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu nudi studij Komunikacijske i svemirske tehnologije. Mladi stručnjaci koji se obrazuju u ovom području stječu znanja potrebna za rad na svemirskim tehnologijama, a struka očekuje da će se u Hrvatskoj u nadolazećim godinama pojaviti nove tvrtke.

– Već imamo tvrtku koja godinama razvija računalne programe za primanje i obradu satelitskih podataka, koji su uspješni i konkurentni s najboljim američkim i europskim programima. Naši informatičari su sposobni raditi na svjetskoj razini, kaže. Slovenija, primjerice, već ima svoje satelite u svemiru te se u Sloveniji izrađuju razni uređaji i instrumenti.

– Važno je da svaka zemlja može proizvoditi tehnologije vezane uz svemir. Hrvatska treba poticati tvrtke koje će raditi na takvim projektima kako bi surađivala s drugim europskim tvrtkama, s obzirom na to da Europa ima brojne skupe projekte vezane uz svemir, dodaje.

Dakle, na dobrom smo putu, ali je za bolji razvoj potrebna podrška države. Radonić pretpostavlja da nas je dobrim dijelom usporio rat te smo zato tek nedavno postali suradnici Europske svemirske agencije, a trebamo proći određene etape da bismo postali punopravni članovi. Osim toga, za napredak je potrebno ulagati u obrazovanje i znanost.

Kako bi se mogla popularizirati astronomija u Hrvatskoj, pitanje je za koje odgovor leži već u osnovnim školama. Profesori su, smatra Radonić, ti koji mogu inspirirati mlade da se zainteresiraju za astronomiju, ali i znanost općenito. Međutim, profesorima je potrebna podrška i stimulacija u obliku programa koji će im to omogućiti. Također je važno posvetiti pažnju darovitim učenicima.

– Mladi zainteresirani za astronomiju često se zainteresiraju i za druge znanosti, što proširuje njihove horizonte. Astronomija zahtijeva multidisciplinarnost i može pomoći mladima da pronađu svoj put, smatra Radonić.

Rad s mladima

Primjer uspjeha darovitog mladog čovjeka je zvjezdarnica u Križevcima, koju je pokrenuo Andrej Dundović i za nju dvaput dobio financiranje iz europskih fondova. Njihova zvjezdarnica omogućuje promatranje neba svim građanima i mladima, što je odličan način popularizacije znanosti.

Planetarij je opremljen najsuvremenijim teleskopom, a u sklopu ove institucije nalazi se i kozmološki centar, koji nudi interaktivne izložbe i obrazovne materijale o astronomiji. Nudi i različite obrazovne programe za škole i javnost, uključujući predavanja i radionice.

Također surađuje s brojnim znanstvenim institucijama i organizacijama u Europi, a u planu su i budući projekti koji će omogućiti dodatna poboljšanja i proširenja. Tako Planetarij predstavlja značajan korak u jačanju znanstvene i obrazovne infrastrukture, a time i povećava interes mladih za znanost.

Tijekom svoje karijere u Tehničkom muzeju »Nikola Tesla«, Radonić je puno radio upravo s mladima. U planetarij muzeja dolaze osnovnoškolci, srednjoškolci i studenti iz cijele države i susjednih zemalja, a broje čak 400 organiziranih školskih grupa godišnje.

– Neki su mi roditelji znali reći da su njihova djeca nakon posjeta muzeju bila tako zainteresirana da su kasnije postala profesori ili su doktorirala, a na neki način su krenula na taj put tako što su došla u Tehnički muzej. Tu je počeo njihov odnos sa znanošću koji se onda proširio. Lijepo je čuti da je netko tko je danas znanstvenik u mladim danima dobio neke ideje jer je posjećivao Tehnički muzej ili planetarij, zadovoljan je Radonić.

Brojne novosti

A ono što njega osobno najviše motivira i pokreće u radu tijekom svih ovih godina je – znatiželja.

– Motivira me znatiželja. Pratim događaje i istraživanja u astronomiji, što me potiče da dalje istražujem. Uzbudljivo je i lijepo saznavati nove stvari. Od stvari koje se sad događaju i istražuju, testni su letovi Starshipa, vrlo ambiciozan projekt jer se radi o najvećoj raketi koja bi se mogla puno puta koristiti, što bi bila prekretnica za bolje i daljnje istraživanje svemira. Naravno, očekujemo dragocjene stvari od budućih novih teleskopa. Za godinu će operativno proraditi novi svemirski teleskop zvan »Vera Rubin« prema astrofizičarki koja je napravila važno otkriće u astronomiji, a i Europa gradi veliki teleskop promjera gotovo 40 metara. To će sve značiti jednu prekretnicu za bolja saznanja o svemiru, rekao je.

Puno je stvari koje traže odgovore, kaže znanstvenik. Važna pitanja u suvremenoj astrofizici su tamna materija i tamna energija, što su teme koje će tražiti odgovore u godinama koje dolaze.

– Puno je toga što se na svakodnevnoj bazi događa i što je lijepo pratiti, zaključio je Ante Radonić.