Najnoviji podatak o potrošnji u maloprodaji, kao i jučer objavljeni podatak o novom velikom padu industrijske proizvodnje, upućuju na usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva, istaknuli su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) komentirajući najnovije makroekonomske objave.

U Hrvatskoj je u lipnju potrošnja u maloprodaji porasla na godišnjoj razini već 15. mjesec zaredom, ali sporije nego prethodni mjesec, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak.

Izvješće o prometu u trgovini na malo pokazuje da je u lipnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja u odnosu na svibanj pala 2,8 posto, dok je na godišnjoj razini porasla 5,5 posto.

Tako je potrošnja u maloprodaji porasla 15. mjesec zaredom na godišnjoj razini, ali sporije nego mjesec dana prije, kada je rast iznosio 8,4 posto.

Realno usporavanje potrošnje u drugom kvartalu na 7,5 posto, s 8,6 posto u prvom kvartalu, pokazuje da se značajno povećanje plaća i primanja u 2024. godini, a HUP podsjeća da bi u prosjeku realna primanja trebala rasti čak 9 posto, ne prelijeva na potrošnju i da ljudi postaju sve oprezniji pri trošenju novca.

Za očekivati je nastavak trenda usporavanja potrošnje do kraja tekuće godine, navode.

Podaci o potrošnji u maloprodaji, kao i jučer objavljeni podaci o novom velikom padu industrijske proizvodnje, upućuju na usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva, komentiraju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Najveći pad proizvodnje od lockdowna

Komentirajući jučerašnje podatke o padu industrijske proizvodnje, u HUP-u ističu da tako intenzivan pad proizvodnje, a riječ je o padu za 8 posto na godišnjoj razini, nismo vidjeli od ‘lockdown perioda’.

Naime, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u ovogodišnjem lipnju pala već 7. mjesec zaredom na godišnjoj razini, i to oštrije nego mjesec dana prije.

DZS je objavio u ponedjeljak da je obujam industrijske proizvodnje u lipnju smanjen 3,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na lipanj prošle godine pao 8,3 posto.

To je sedmi mjesec zaredom kako je proizvodnja pala na godišnjoj razini, i to oštrije nego mjesec dana prije, kada je skliznula 3,3 posto.

Pad proizvodnje odrazit će se i na robni izvoz, a kako su se indeksi poslovne klime za Njemačku i naših glavnih izvoznih tržišta dodatno pogoršali u lipnju i srpnju, očekivana stopa realnog rasta BDP-a od 3 posto potencijalno može biti i niža, kažu u HUP-u.

HUP stoga naglašava da energetska politika, porezno rasterećenje rada, naročito srednjih i visokih plaća, te daljnja deregulacija poslovanja moraju biti prioritet u odnosu na politike jačanja osobne potrošnje.

Vrijeme je za smanjenje birokracije i broja zaposlenih u državnom i javnom sektoru, poručuju poslodavci te pozivaju da se politika mora fokusirati na konkurentnost i na mjere koje jačaju otpornost gospodarstva.

Upozorenje ministra Primorca valja shvatiti ozbiljno

U HUP-u podržavaju inicijativu ministra financija Marka Primorca da se pravovremenim rebalansom ograniče proračunski rashodi i stabiliziraju državne financije.

Važno je održati projicirani deficit opće države na razini od 2,6 posto BDP-a, jer zbog pada proizvodnje i izvoza, a i usporavanja potrošnje, imamo potencijalne negativne rizike za rast u ovoj godini.

Hrvatska je bila jedna od rijetkih članica na istoku EU koja proteklih godina nija bila u proceduri prekomjernog deficita i vrlo je važno očuvati tu poziciju i održati investicijski kreditni rejting.

Rebalans je potrebno napraviti na vrijeme obzirom na to da vanjski utjecaji mogu usporiti rast BDP-a što može oslabiti i punjenje proračuna u drugoj polovini godine.

Hrvatska već 15 godina bilježi investicije niže od prosjeka EU, napominju u HUP-u stoga se kod rebalansa trebaju zadržati investicijski planovi kako bi se novac iz EU fondova i NPOO-a iskoristio te planirane investicije realizirale, poziva HUP, napominjući da bi rezanje rashoda na investicijama imalo negativan utjecaj na buduće stope rasta BDP-a i na produktivnost zemlje.

Hrvatska je u ovoj godini podigla masu plaća zaposlenika državnog i javnog sektora na 13 posto BDP-a zahvaljujući linearnom povećanju plaća, koje nije bilo povezano s efikasnošću ni rezultatima.

Stoga HUP poziva na mjere za podizanje efikasnosti kroz smanjenje birokracije i optimiziranje veličine javnog sektora, što uključuje i relativno smanjenje mase plaća u BDP-u u idućim godinama.

To je uostalom i jedna od preporuka Europske komisije. Zaposlenici moraju biti dobro plaćeni, ali ukupna masa plaća mora biti niža mjereno udjelom u BDP-u.

U idućim godinama plaće nikako ne bi smjele rasti iznad nominalne stope rasta BDP-a. Bilo bi više nego poželjno da stagniraju neko vrijeme, odnosno da bilo kakav rast bude selektivan i temeljen na radnom učinku, ističu u HUP-u.