Hrvatska je u 2023. godini prirodnim kretanjem stanovništva (bez podataka o doseljavanju i odseljavanju) izgubila 19.105 stanovnika, točnije za toliko je broj umrlih osoba premašio broj rođenih u našoj zemlji. Stopa prirodnog prirasta stoga je bila negativna i iznosila je -5,0, pokazuju u utorak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva Hrvatske u 2023. godini.

U 2023. je u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece pao za 5,1 posto, tj. rođeno je 1.713 djece manje nego u 2022.. Ukupan broj rođenih u 2023. bio je 32.325 djece, od toga 32.170 živorođene djece i 155 mrtvorođene. Od 32.170 živorođene djece rođeno je 16.355 ili 50,8 posto dječaka i 15 815 ili 49,2 posto djevojčica. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2023. iznosila je 8,3. I broj umrlih osoba (51.275) smanjen je za 10 posto u odnosu na godinu ranije. Nažalost, najmanje je rođenih u posljednjih 10 godina, što s obzirom na to da se smanjuje i broj stanovnika, osobito mladih, i ne čudi.

Vitalni indeks 62,7

Od ukupnog broja umrlih osoba (51.275) u 2023. godini 25.617 bile su muške osobe, a 25.658 ženske, što se zbog vrlo male razlike u postotku zapravo izjednačava na 50 posto. Stopa mortaliteta (umrli na 1.000 stanovnika) iznosila je 13,3. Lani je umrlo 127 dojenčadi, odnosno 0,25 posto od ukupnog broja umrlih. Od ukupnog broja umrle dojenčadi 59 ili 46,5 posto umrlo je u prvim danima života, tj. od 0 do 6 dana starosti. Stopa umrle dojenčadi (broj umrle dojenčadi na 1.000 živorođenih) u 2023. iznosila je 3,9, a u prethodnoj godini 4,1. Najmanja stopa umrle dojenčadi u 2023. bila je u Varaždinskoj županiji (0,8), a najveća u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (9,1).

Stopa prirodnog prirasta u 2023. u Hrvatskoj, kako smo i rekli u uvodu, iznosila je -5,0 (-19.105 osoba), ali je to čak najmanje u četiri godine. Primjerice, u 2022. razlika je bila -23.096, godinu prije čak -26.204, a 2020. godine -21.178. Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (broj živorođenih na 100 umrlih), koji je u 2023. iznosio 62,7. Pozitivan prirodni prirast imala su 43 grada i općine, a negativan 508 gradova i općina i Grad Zagreb, dok su četiri općine imale nulti prirodni prirast.

Od središta županija najviši vitalni indeks (broj živorođenih na 100 umrlih) ima Čakovec – 92,5, sa 258 rođenih i 279 umrlih. Slijede Zadar (indeks 79) i Dubrovnik (77,5), a na začelju je, vjerovali ili ne – Rijeka (620 rođenih i 1.664 umrlih), sa indeksom od samo 37,3, pa Požega (43,5) i Karlovac (47,1). U Slavoniji najbolje stoji Slavonski Brod (65,4), pa Osijek (63,4), Virovitica (60,1), Vukovar (55,4) i Požega. Od drugih gradova u Hrvatskoj prednjače Imotski (148,7 – osjetno više rođenih nego umrlih), Solin (142,9) i Dugo Selo (125,2). Od slavonskih gradova najbolji su Našice (69,3) i Vinkovci (66,5), a najlošiji Pakrac (37,1) i Ilok (37,3).

Od gradova u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji najlošije stoje Čabar (vitalni indeks 25,4) s 15 rođenih i 59 umrlih te Labin (25,3) s 46 rođenih i 182 umrla.

U svim županijama prirodni prirast bio je negativan. Iako su gotovo sve brojke i ove godine u minusu, treba ipak reći da je on u pravilu manji nego protekle tri do četiri godine, kako u kojoj županiji. No, to je premalo da bi se govorilo o nekakvom trendu, a Hrvatskoj bi u demografskom smislu jako trebao potpuni demografski preokret. Je li on moguć? Zasad još sigurno – ne.

Opada udio mladih

Demograf Anđelko Akrap rekao nam je da se ne može očekivati preokret u padu broja živorođenih. To je, kaže, najveći dugoročni problem za Hrvatsku jer ostajemo bez vlastitih ljudi, bez mladih, što stvara dugoročne probleme i za obrazovni sustav.

– Kad se sve to skupa gleda po pojedinim županijama, vidimo da se jednostavno neke od njih, osobito u tom ruralnom-seoskom dijelu – prazne. To su veliki problemi. Mi možemo nešto nadoknaditi useljavanjem – znači po pitanju radne snage, međutim radi se o održivosti čitavog sustava u jednom srednjem i dugom roku. To se ne može bez jakih mjera, a Hrvatska ih odavno nema i ne primjenjuje. Dakle, ne može se očekivati samo po sebi da će se to zaustaviti, nego će i dalje, na temelju toga što je bilo iseljavanja mladih ljudi – znači onih koji rađaju vani, nastaviti padati. Neovisno o tome hoće li to oscilirati 2 ili 3 posto više ili manje, kako će već koje godine biti, to je jedna dugoročna tendencija pada broja živorođenih, što je vrlo, vrlo zabrinjavajuće i posebno treba zabrinuti one koji vode državu, ali i čitavo naše društvo – od lokalne zajednice do vrha. Bez te svijesti ništa se neće dogoditi. Ja to ponavljam jer se samo po sebi neće zaustaviti, upozorava Akrap, dodajući kako s tim u vezi ne postoji ni zajednička politika na razini Europske unije – jer nisu isti problemi.

Prema njegovim riječima, oni koji se dosele kao radna snaga ne mogu pokriti ogromne gubitke koji su nastali zbog iseljavanja. To su, kaže, goleme brojke. Ističe da je Hrvatska malobrojna, a urušavaju joj se te demografske strukture – jako opada udio mladih od 0 do 14 godina, na temelju dugodišnjeg i kontinuiranog pada broja živorođenih.

– Vidite koliko je ove godine ostalo slobodnioh mjesta za upis na fakultete – nema mladih ljudi. U strukturi hrvatskog gospodarstva je opet jako velik udio turizma, gdje dominira sezonska radna snaga, što opet neće tu ljude zadržati, upozorava. Ti se problemi ne mogu riješiti u godinu dana, ali jednom se moraju početi rješavati jer Hrvatska ima prirodno smanjenje stanovništva od 1991. godine, a rat je to samo ubrzao, zaključuje, dodajući da su mjere koje se provode mjere socijalne politike, a mora postojati cjeolkupna gospodarska politika koja će podržavati zapošljavanje i ostajanje mladih obitelji, koje će rađati, zaključuje Akrap.

Međimurje na vrhu, Lika na dnu

Najveći vitalni indeks u 2023. ima Međimurska županija – 83,8. Uz 1.017 rođenih i 1.213 umrlih, tu su izgubili samo 196 stanovnika. Slijede Grad Zagreb (vitalni indeks 77,5), Dubrovačko-neretvanska (77,1), Splitsko-dalmatinska (73,3) i Zadarska županija (71,2). Najmanji vitalni indeks imala je Ličko-senjska županija – samo 42,9 (348 rođenih i 812 umrlih), a slijedi ju Primorsko-goranska, gdje je razlika umrlih i rođenih čak -2092, ali uz vitalni indeks od 45,1. U Slavoniji, u Brodsko-posavskoj županiji je 59,8, a slijede Osječko-baranjska (58,3), Vukovarsko-srijemska (56), Virovitičko-podravska (55,4) i Požeško-slavonska (48,8).