Služba za istraživanje prikrivene imovine i izbjegavanja plaćanja poreza Porezne uprave, kolokvijalno nazvana porezni Uskok, od početka godine do danas otvorila je ukupno 47 predmeta istraživanja prikrivene imovine i izbjegavanja plaćanja poreza, od čega je završeno 18 predmeta, dok je u 7 predmeta utvrđena povreda zakonskih odredbi te su podnesene kaznene prijave protiv 14 osoba nadležnim državnim odvjetništvima zbog osnova sumnje u počinjenje kaznenih djela povrede tuđih prava, prouzročenja stečaja, povrede prava vjerovnika i utaje poreza, doznajemo iz Porezne uprave iz koje navode da je potencijalna imovinska korist ostvarena navedenim kaznenim djelima utvrđena u iznosu od 1.372.057,37 eura.

Pri tom podsjećaju da je eventualno zamrzavanje i oduzimanje imovinske koristi u kaznenom postupku u nadležnosti pravosudnih tijela.

Utvrđena sumnja

– Služba za istraživanje prikrivene imovine i izbjegavanja plaćanja poreza postupa u slučajevima poreznih dužnika koji izbjegavaju plaćanje značajnog poreznog duga, kod kojih upravni postupci prisilne naplate ne daju rezultate i kod kojih postoje ozbiljne naznake da manipulativnim aktivnostima prikrivaju svoju imovinu.

U slučaju utvrđene sumnje u kaznena djela Služba podnosi kaznene prijave nadležnim državnim odvjetništvima uz zahtjev za zamrzavanje i oduzimanje nezakonito stečene imovinske koristi, pojašnjavaju u Poreznoj upravi.

Također napominju da o konkretnim poreznim obveznicima te postupcima koji se vode radi naplate poreznog dugovanja, Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava ne može iznositi nikakve podatke radi ograničenja propisanih člankom 8. Općeg poreznog zakona.

U situacijama kada se radi o namjernom, organiziranom i sustavnom izbjegavanju plaćanja poreznog duga, poglavito prijenosom imovine na povezane fizičke i pravne osobe, porezni obveznik potencijalno može biti odgovoran za određena kaznena djela, prvenstveno – povrede tuđih prava (članak 241. Kaznenog zakona), zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju (čl. 246. Kaznenog zakona), prouzročenja stečaja (čl. 249. Kaznenog zakona), pogodovanja vjerovnika (čl. 250. Kaznenog zakona), kao i drugih kaznenih djela iz područja gospodarstva.

Prema članku 241. Kaznenog zakona – povredi tuđih prava – predviđena je kazna zatvora do godine dana za onoga tko s ciljem da osujeti namirenje vjerovnika otuđi, uništi, ošteti ili sakrije dijelove svoje imovine ili imovine osobe čije interese zastupa.

Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava najprije pokreću postupak ovrhe radi naplate poreznog duga koji nije plaćen u zakonom propisanom roku, neovisno o visini duga ili veličini subjekta koji je dužan.

Najčešće, ovrha počinje donošenjem rješenja o ovrsi pljenidbom novčanih sredstava na računu i oročenim novčanim sredstvima (blokada računa). Ako se porezni dug ne naplaćuje ovom mjerom, Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava prikuplja podatke neposredno od dužnika i iz službenih evidencija drugih javnih tijela koje imaju podatke o imovini dužnika, pojašnjavaju u Poreznoj upravi.

Prikrivena imovina

Ukoliko se otkrije nezakonito ponašanje poreznog dužnika s obilježjima kaznenog djela Služba za istraživanje prikrivene imovine i izbjegavanja plaćanja poreza podnijet će kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu (što Porezna uprava već kontinuirano radi), sa zahtjevom za osiguranjem naplate nezakonito ostvarene imovinske koristi stečene potencijalnim kaznenim djelom, a imat će i ovlast pokretanja upravnih postupaka.

Podsjetimo, početkom godine osnovana je spomenuta Služba, specijalizirana za otkrivanje skrivene imovine blokiranih poreznih dužnika koji izbjegavaju podmirivanje financijskih obveza, prije svega poreznog duga prema državi.

Porezna je uprava još krajem listopada prošle godine, prilikom objave liste poreznih dužnika, kolokvijalno nazvane »stup srama«, posebno istaknula »pojačane aktivnosti i istraživanje nepodmirenih dugova poreznih dužnika koji se kontinuirano pojavljuju na popisu dospjelih i neplaćenih dugova«, zbog čega je u okviru Samostalnog sektora za financijske istrage Središnjeg ureda Porezne uprave, ustrojena nova Služba.

Iako je većina poreznog duga naplativa, na vrhu »stupa srama« kontinuirano se nalaze ista imena jer Porezna uprava ne može pokrenuti prisilnu naplatu s obzirom na to da je imovina tih dužnika sakrivena, odnosno prebačena na članove obitelji, rodbinu ili prijatelje, dok unatoč blokiranim računima takvi dužnici usluge i troškove naplaćuju u gotovini.

Prema podacima s posljednje liste poreznih dužnika od 31. listopada prošle godine ukupni porezni dug iznosio je 1,32 milijarde eura.

Obični građani, odnosno fizičke osobe s manjim poreznim dugom barem zasad mogu biti mirni jer će se Služba za istraživanje prikrivene imovine fokusirati na najveće dužnike, a prema riječima ministra financija Marka Primorca nova će služba pokretati financijske analize i istrage bez ograničenja u rokovima zastare iz Općeg poreznog zakona.

Odnosno otkrivat će one porezne dužnike koji »zlouporabama pravnog sustava i prividnim pravnim poslovima izbjegavaju plaćanje značajnog poreznog duga, prikrivaju stvarno vlasništvo imovine koristeći povezane fizičke i pravne osobe«, pri čemu će razmjenjivati informacije s Europskom unijom i pribavljati podatke o novčanim transakcijama od banaka, ali i od društava koja pružaju usluge kriptoimovine.

Porezne obveze naplate  se u 98 posto slučajeva

Prema podacima Porezne uprave, u razdoblju od 2018. do 2023. godine prosječna godišnja naplata svih dospjelih i utvrđenih poreznih obveza iznosi oko 98,3 posto, dok se preostali dio od 1,7 posto odnosi na nenaplaćeni iznos poreznih obveza, od čega je naplata dijela tog duga osigurana založnim pravom ili hipotekom.

Iz navedenog postotka naplate razvidno je kako se utvrđene porezne obveze u najvećoj mjeri naplate, navode u Poreznoj upravi. U razdoblju od 2018. do 2023. godine Porezna uprava je naplatila 112 milijardi eura ​​poreza, doprinosa i drugih javnih davanja.

Lani naplaćeno 1.1 milijarde eura

Tijekom 2023. godine Porezna uprava je poduzela ukupno 449.275 mjere s ciljem naplate poreznog dugovanja. Od toga se na mjere naplate i ovrhe koje Porezna uprava provodi sama u upravnom postupku odnosi ukupno 446.281 mjera kojima je obuhvaćeno ukupno dugovanje od 2,20 milijardi eura te je u ovim postupcima ukupno naplaćeno 1,1 milijarde eura.

U istom razdoblju je putem nadležnog državnog odvjetništva podneseno 2.994 prijedloga sudovima za osiguranje ili ovrhu na nekretninama za ukupan iznos poreznog duga od 42,20 milijuna eura.​

Od 2021. naplaćeno 14,74 milijuna eura zastarjeloga duga

Nakon proteka jedinstvenog zastarnog roka od šest godina, pod uvjetom da je naplata poreznog duga osigurana zalogom ili hipotekom, zastarjelo dugovanje može se namiriti samo iz opterećene stvari.

Porezna uprava kontinuirano provodi postupke naplate zastarjelog dugovanja pa je s te osnove u 2021. godini naplatila ukupno 3,79 milijuna eura, u 2022. godini 5,76 milijuna eura, a u 2023. godini naplaćeno je 5,19 milijuna eura iz čega proizlazi da je od 2021. godine Porezna uprava naplatila 14,74 milijuna eura zastarjelih poreznih obveza čiju je naplatu osigurala založnim pravima na imovini dužnika.