ZAGREB Poziv Kolinde Grabar-Kitarović ruskom predsjedniku da posjeti Hrvatsku ponovo je otvorio pitanje neusklađenosti hrvatske vanjske politike, ali i odnosa dvaju sukreatora te politike, predsjednice i premijera Andreja Plenkovića.

Plenković je zadnja dva dana sudjelovao na summitu Europskog vijeća gdje se, među ostalim, razgovaralo i o odnosu EU-a i Rusije, dok je netom prije njegovog odlaska u Bruxelles predsjednica telefonski razgovarala s Putinom i ponovno ga pozvala u Hrvatsku. Iz Bruxellesa je potom Plenković objavio da će se u ponedjeljak u Zagrebu sastati državni vrh, kako bi, između ostalog, raspravljali o novoj europskoj politici prema Rusiji i na koji način će Hrvatska iskazati solidarnost s Velikom Britanijom. Na pitanje hoće li na sastanku biti predsjednica Grabar-Kitarović, Plenković je jučer najavio da će se s njom čuti tijekom dana i dogovoriti.

Usklađivanje termina

U tom je trenutku premijer znao da predsjednica u ponedjeljak privremeno izmješta svoj ured u Karlovačku županiju. No, to, izgleda, ipak neće biti prepreka za sastanak. S Pantovčaka su nam potvrdili da je predsjednica Grabar-Kitarović »upoznata s planiranim sastankom državnog vrha na kojem će se razgovarati o iskazivanju solidarnosti s Velikom Britanijom, slijedom upravo usvojenih zaključaka Europskog vijeća«. Kako doznajemo, predsjednica će sudjelovati na tom sastanku, a sinoć su se još usklađivali točni termini.

Kad je riječ o temi koja bi im trebala biti na dnevnom redu, Plenković je s tim u vezi jučer bio vrlo blag prema predsjednici. Premda je ona, a da ga nije prethodno konzultirala, pozvala u Hrvatsku ruskog predsjednika Vladimira Putina, premijer nije od toga pravio veliki problem. Makar je predsjednica odabrala neobičan trenutak, usred zaoštravanja politike Europske unije prema Putinovom režimu. Plenkoviću je sada ipak sigurno važnija ratifikacija Istanbulske konvencije, kojoj se Kolinda Grabar-Kitarović u svom priopćenju u četvrtak nije usprotivila. Premijeru se, kako je izjavio, čak učinilo da je predsjednica podržala parlamentarnu potvrdu tog dokumenta i stoga je to vjerojatno jedan od razloga zašto je jučer pažljivo birao riječi u ocjeni novog kontroverznog poteza predsjednice Republike. Poziv Putinu Plenković je protumačio u kontekstu njezinog kontinuiranog dijaloga s ruskim čelnikom. Slično tumačenje stiže i s Pantovčaka gdje kažu da je njezin telefonski razgovor s Putinom nastavak razgovora o unapređenju bilateralnih odnosa nakon službenog posjeta Grabar-Kitarović Rusiji u listopadu prošle godine.

Nema obrasca

– Kontinuitet dijaloga koji predsjednica ima s predsjednikom Ruske Federacije neovisan je o ovom procesu. On je je prije svega plod njihovih ranijih razgovora, njenog posjeta Moskvi i Sočiju i održanih izbora u Rusiji. Ja sam taj razgovor doživio u tom kontekstu, ne ovoga što se dogodilo jučer – kazao je Plenković novinarima u Bruxellesu nakon summita na kojem su europski lideri podržali britanski stav da je vrlo vjerojatno da je Rusija odgovorna za napad nervnim otrovom u Engleskoj. Moskva niječe odgovornost za taj napad na bivšeg ruskog dvostrukog špijuna i njegovu kćer.

Lijevo-liberalna parlamentarna opozicija iskoristila je predsjedničin poziv Putinu kako bi ponovno ukazala na nepostojanje koherentne hrvatske vanjske politike. S tim da su nedvojbeno na Plenkovićevoj strani.

– Premijer je u Bruxellesu, u noći sa srijede na četvrtak, imao dosta dramatičnu izjavu, kojom je hrvatsku javnost obavijestio da Hrvatska razmatra diplomatske mjere protiv Ruske Federacije. U istom danu predsjednica je pozvala Putina u posjet Hrvatskoj. Predsjednica Republike je sramotnim izjavama u Argentini osramotila sebe i dužnost. Po povratku u Hrvatsku dobila je priliku još se jednom osramotiti, ali nažalost, ovaj put je ugrozila i položaj Hrvatske – rekao je potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin u sabornici, nakon što je zatražio stanku kako bi progovorio o ovoj temi. Istaknuo je da Klub SDP-a inzistira da se »što je prije moguće održi sastanak državnog vrha kako bi se napokon uskladila hrvatska vanjska politika«.

Politička poruka