CRNI LUG – Ovih je dana u Lovačkoj kući na Petličevom vrhu, smještenoj nedaleko od Crnog Luga, kraju priveden, nazovimo ga tako, prvi Šindra kamp. Riječ je o višednevnom druženju i radu desetak studenata Akademije likovnih umjetnosti iz Rijeke koji su u osvježavajućem goranskom hladu izrađivali slike i predmete od – šindre! Šindra je, za one koji ne znaju, materijal koji nastaje cijepanjem pomno odabranog stabla jele, a u Gorskom kotaru do drugog dijela 20. stoljeća tradicionalno se koristio za pokrivanje krovova i postavljanje fasada. Šindrom pokriveni krovovi i fasade djeluju iznimno privlačno, pozitivno staromodno i pomalo romantično, a kakve veze imaju studenti ALU-a Rijeka sa šindrom, pojasnio nam je njihov profesor Goran Štimac koji je i najzaslužniji za njihov dolazak.

Održavanje tradicije

– Podrijetlom i rodom sam iz Crnog Luga i dobro se sjećam da je kuća mog djeda bila obložena šindrom. Dakle, znam za tu tradiciju i stalo mi je da se ona održi. Kad sam čuo da se u Crnom Lugu u Šumariji uspješno oživljava taj stari zanat, odlučio sam se obratiti upravitelju Šumarije Crni Lug Draženu Abramoviću i predložiti mu suradnju kojom ćemo šindru približiti umjetnosti, odnosno motivirati studente da koristeći materijal šindre stvaraju slike ili predmete. Studenti koji su ovdje radili su oduševljeni jer su radili na nečem potpuno novom, a dio toga što su izradili ostat će ovdje u kući na Petličevom vrhu, a siguran sam da će neki od njih nastaviti koristiti šindru kao materijal iz kojeg mogu stvarati umjetnička djela. Naravno, ovaj prvi kamp samo je početak i već iduće godine organizirat ćemo novo druženje uz šindru – najavio je Goran Štimac.

Svega skupa ne bi bilo da nije bilo Dražena Abramovića, upravitelja Šumarije Crni Lug koji je, priča nam, prilikom preuzimanja tog posla, a to je bilo prije pet godina, uočio pri obilasku gospodarskih zgrada u vlasništvu crnoluške Šumarije da je većina njih obložena šindrom.

– No, isto sam tako vidio da je taj materijal već u velikoj mjeri dotrajao. Bilo je očigledno da se taj pokrov treba zamijeniti. Prve ideje bile su vezane uz moderne materijale, ali sam smatrao da to ne bi bilo u redu jer su svi ti objekti, kako krovovi, tako i najčešće fasade, bili »obučeni«u šindru, tradicionalni pokrov Gorskog kotara. Želja mi je, dakle, bila da nastavimo na taj način da tu staru i dotrajalu šindru zamijenimo novom. Nažalost, to nije bilo jednostavno jer starih šindraša više gotovo da nije bilo ili su bili jako stari. No, ipak smo pronašli jednog koji je još uvijek aktivan. Bio je to Crnolužanin Anton Štimac koji se još uvijek bavi cijepanjem i postavljanjem šindre, mahom na nekim starijim kućama. Njegovo iskustvo i znanje odlučio sam prenijeti na mlade zaposlenike naše Šumarije, ponajprije mlade sjekače i traktoriste koji su inače tijekom zime i tzv. kišnih dana bili bez posla.

Obnova krovišta

I tako je krenulo. Anton Štimac ih je počeo podučavati, oni su se kvalitetno razvijali i kroz tu našu radionicu šindre prošlo je desetak naših radnika, a trenutačno u Šumariji Crni Lug imamo šest šindraša, odnosno ljudi koji znaju potpuni posao izrade šindre – od odabira stabla, cijepanja šindre do postavljanja šindre na krov ili fasadu. Zahvaljujući njihovom znanju i radu uspjeli smo obnoviti dva krovišta i to u Lovačkoj kući Suha Rečina te u Lovačkoj kući Dobra kob. Tu ne mislimo stati, a naredni objekt kojeg ćemo pokriti šindrom je tzv. Kovačija u Crnom Lugu. Uredili smo i tzv. opaže (zidove) na gospodarskoj zgradi smještenoj uz upravnu zgradu Šumarije Crni Lug, a izradili smo od šindre i niz putokaza.

Ovog ljeta smo krenuli i u jednom potpuno novom smjeru i to zahvaljujući suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti iz Rijeke. Profesor Štimac s tog fakulteta izrazio je želju za obukom u izradi šindre, a kroz njegovo naukovanje došli smo i do ideje terenskog rada za polaznike ALU-a Rijeka. Ovog ljeta je održan prvi kamp koji je činilo desetak studenata, asistentica i prof. Štimac. Osobno to smatram jako lijepim iskorakom u našem bavljenju šindrom jer od šindre izrađene slike i umjetnine djeluju zaista atraktivno, a posebno je privlačno to što je riječ o slikama koje, zbog načina nastanka, gotovo stalno mirišu na jelu – rekao je Abramović.

Predstavljanje u Koreji

Goran Štimac posebno ističe da je izrada umjetnina od šindre vrijedna i stoga što se u tom procesu provodi potpuno prirodan i krajnje ekološki način tretiranja drva.

– Nema apsolutno nikakvog korištenja umjetnih sredstava. Odaberemo šindru i s njom radimo. Vjerujem da rad sa šindrom može biti itekako zanimljiv i izvan Hrvatske pa ću mogućnosti izrade umjetnina od šindre predstaviti uskoro na jednom velikom simpoziju u Koreji gdje ću sudionicima i publici prikazati ovaj goranski način izrade šindre, pri čemu ćemo izraditi jedno sklonište u šumi – rekao je prof. Štimac.