Na pitanje o zadovoljstvu životom tri stotine, u anketu uključenih Gorana, odgovorilo je ocjenama koje u prosjeku daju zbirnu ocjenu od 6,7 (ocjene od 1 do 10), od mogućih deset bodova. Na isto to pitanje prosječna ocjena u Primorsko-goranskoj županiji je 7,2, a čisto radi usporedbe, u Njemačkoj 6,5, a u Austriji, koja je najbolja u Europi, čak 7,9. Dakle, Gorani su nešto manje zadovoljni životom no ostatak njihove Primorsko-goranske županije, ali su zadovoljniji od – Nijemaca! Eto.

Spomenuti podaci, kao i niz drugih vrlo zanimljivih, rezultat su vrlo kvalitetno realiziranog projekta istraživanja kvalitete života na području Primorsko-goranske županije koji je organizirala Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije, a proveo i izradio Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s agencijom Handal. Analizom kvalitete života na reprezentativnom uzorku od 1.200 ispitanika, znatno kvalitetnijem uzorku od istraživanja koji se provode na nacionalnoj razini, obuhvaćena je analiza i četiri mikroregije – otoci, Primorje, Gorski kotar, grad Rijeka.

U svakoj od četiri spomenute mikroregije anketom je obuhvaćeno po 300 ispitanika, a rezultati su vrlo zanimljivi i svjedoče kako se u PGŽ-u živi kvalitetnije nego u prosjeku Republike Hrvatske (7,2 naprema 6,8) temeljem posljednjeg Eurostatovog izvještaja za EU.

Foto Marko Gracin

Naravno, Gorane najviše zanimaju rezultati vezani uz njih pa kažimo da, primjerice, na pitanju o kontroli nad vlastitim životom PGŽ ima prosjek 7,1, a Gorski kotar 7,2. No, suprotno tome na pitanje o tome hoće li se u narednih 12 mjeseci živjeti lošije, Gorani su pokazali više pesimizma i čak 17,3 posto njih smatra da će biti tako, dok je istog tog stava u ostatku županije samo 11,2 posto ispitanika. Sličan pesimizam bilježimo i kod pitanja vezanog uz mogućnost zapošljavanja. Prosjek PGŽ-a je 28,4 posto, dok samo 18 posto Gorana smatra da će se situacija na lokalnom tržištu rada poboljšati.

Kad je riječ o procjeni dostatnosti prihoda, onda je na pitanje je li im teško ili vrlo teško sa sadašnjim prihodima u PGŽ-u potvrdno odgovorilo 15,6 posto ispitanika, a u Gorskom kotaru njih 18,7 posto.

Slične rezultate bilježimo pri pitanju o povjerenju u ljude općenito. Tu je prosjek PGŽ-a 4,8, Gorski kotar 4,6 pri čemu je zanimljivo da je povjerenje u ljude općenito slabije u manjim naseljima nego u gradu Rijeci. Slično je i s pitanjem možete li očekivati pomoć rođaka ili prijatelja ako se nađete u nevolji. U PGŽ-u potvrdno je odgovorilo čak 89,1 posto ispitanika, a u Gorskom kotaru također je visok postotak od 87,7 posto.

Nadalje, ispitanici koji žive u Gorskom kotaru u nešto su većem postotku od prosjeka donirali sredstva humanitarnim organizacijama (57 posto), pogotovo u usporedbi sa stanovnicima Rijeke. Stanovnici Gorskog kotara u nešto su većem postotku volontirali u usporedbi sa stanovnicima preostalih mikroregija (18,6 posto) ali znatno manje od najrazvijenijih ruralnih regija Europe gdje taj broj prelazi 40 posto.

Osjećaj sigurnosti

Zanimljivi su i odgovori vezani uz osjećaj sigurnosti na području gdje se živi. Tu su i PGŽ i Gorski kotar na visokih 83 posto, a zanimljivo je da Gorani više vjeruju policiji (64 posto) od ostataka PGŽ-a (62 posto). I dok momci i cure u plavom bude povjerenje, puno slabije s tim ocjenama prolaze političari – županijskoj ili lokalnoj vlasti Gorani vjeruju tek 37,6 posto, a u Županiji ipak nešto više, točnije 40 posto. No, oba ova postotka bolja su od prosjeka u Hrvatskoj koji je tek na 34 posto. Kad je pak riječ o osobnim iskustvima s korupcijom tu je PGŽ »iskusniji« od Gorana jer je potvrdno na to pitanje odgovorilo 19,6 ispitanika, a u Gorskom kotaru njih 14,7 posto.

Kad su u pitanju ocjene zadovoljstva javnim uslugama, tu ima baš svega. Zdravstvenim uslugama sa solidnih 6,2 zadovoljni su i u PGŽ-u i u Gorskom kotaru i taj je postotak veći od hrvatskog prosjeka koji iznosi 5,7. Zadovoljstvo uslugama obrazovanja u Hrvatskoj je na slabašnih 5,6, u Gorskom kotaru na solidnih 6,5, a u PGŽ-u na još boljih 6,9. Ocjena kvalitete opskrbe pitkom vodom i odvodnjom na županijskoj je razini vrlo visokih 8,2, a kod Gorana je za cijelu jednu ocjenu niža, dakle 7,2. Poslove prikupljanja i zbrinjavanja otpada na razini županije ocijenili su s prolaznih 6,1, a Gorani su dali još i višu ocjenu – 6,7. No, zato je javni prijevoz čista katastrofa – na razini PGŽ to je tek 4,9, a kod Gorana je nezadovoljstvo najveće i tu je dosegnuta ocjena od tek 3,3.

Stanom u kojem trenutno žive ispitanici s područja PGŽ-a zadovoljni su što pokazuje ocjena od 7,9, a Gorani su još zadovoljniji jer je njihov prosjek visokih 8,3. Naravno, te su ocjene puno manje kad je riječ o troškovima stanovanja s kojima su u PGŽ-u zadovoljni prosječnom ocjenom 5,6, dok su Gorani malčice zadovoljniji i dali su prosječnu ocjenu 5,9. Vlastitim zdravljem županijski su ispitanici zadovoljni u omjeru 58 posto, a kod Gorana je to 53 posto. Da zdravstvo kod Gorana dobro kotira, vidi se i iz pitanja o tome kako često nisu konzumirali zdravstvenu uslugu kad im je bila potrebna zbog nedostupnosti. Zanimljivo je da je tu nezadovoljstvo najveće u Rijeci gdje je čak 10 posto ispitanih odgovorilo da im se to dogodilo. U PGŽ-u je prosjek takvih odgovora 6,7 posto, a u Gorskom kotaru tek 6,5 posto.

Jedini u Hrvatskoj

Napokon, dotaknimo se i digitalnih vještina. Pitanje je glasilo kojom ocjenom od 0 do 10 biste ocijenili svoje vještine korištenja suvremenih digitalnih tehnologija i usluga, tako da možete koristite sve najnaprednije tehnologije i usluge, a odgovori pokazuju kako je ukupna prosječna ocjena u PGŽ-u 6,3, a u Gorskom kotaru 5,8.

Provedena anketa zanimljiva je i itekako može pomoći u planiranju daljnjih aktivnosti na različitim područjima djelatnosti. Županijska razvojna agencija jedina je razvojna agencija u Hrvatskoj koja je provela analizu kvalitete života svojih građana na razini županije i njenih mikroregija. Vedran Kružić, direktor te agencije, ističe kako je ovo istraživanje svojevrsni alat koji nadopunjuje do sada razvijen koncept praćenja stotinu ključnih pokazatelja svih 36 općina i gradova PGŽ-a.

– Primili smo značajna priznanja stručnjaka OECD-a, čija članica Hrvatska nastoji postati, kao primjer najbolje prakse praćenja standarda i kvalitete života na lokalnoj razini. Želja nam je kontinuirano pratiti rezultat nacionalnih, regionalnih i lokalnih politika na kvalitetu života stanovnika naše regije i mikroregija. Žalimo pratiti, s obzirom na to da krećemo s pokazateljima na početku nove EU financijske perspektive, reflektira li se realizacija mnogih programa i projekata financiranih EU fondovima na kvalitetu života građana, podiže li se kvaliteta javnih usluga koje pružaju komunalne tvrtke, lokalna i regionalna samouprava te pratiti kvalitetu integracije sve većeg broja stranih radnika koji dolaze živjeti i raditi na naše područje. Zasad to radimo jedini u Hrvatskoj kroz ovaj koncept, rekao je ravnatelj Kružić.

Socio-demografska analiza

Osim analize zadovoljstva i kvalitete života na nivou mikroregija napravljena je i socio-demografska analiza koja pokazuje podatke na osnovu spola, dobne kategorije, stupnja obrazovanja, radnog statusa te, što je iznimno važno za izradu kvalitetnih i ciljanih javnih politika i mjera, temeljem veličine naselja, od najmanjih do grada Rijeke. Rezultati istraživanja potvrđuju da se u našoj Županiji živi kvalitetnije od hrvatskog prosjeka. Isto tako vidljivo je u kojim mikroregijama postoji potreba za dodatnim intervencijama i poboljšanja pojedinih javnih ili komunalnih usluga. Razvojem metodologije i podizanjem svih elemenata kvalitete života Županija i mikroregije postaju atraktivnije za nove stanovnike i ulagače, doprinosom početka borbe s iznimno lošim demografskim trendovima s kojima smo suočeni, zaključuje Vedran Kružić.

Gorski kotar ispod prosjeka

Rezultati govore da se u PGŽ-u živi kvalitetnije nego u prosjeku Republike Hrvatske (7,2 naprema 6,8) temeljem posljednjeg Eurostatovog izvještaja za EU. Kad su u pitanju teritorijalno-prostorna obilježja prosječna vrijednost zadovoljstva stanovnika Gorskog kotara (6,7) ispod je prosječne razine za cijelu županiju (7,2). Navedene razlike dijelom su posljedica i razlika u dobnoj i obrazovnoj strukturi stanovnika mikroregija, a ne nužno obilježje same mikroregije kao prostorno-društvene cjeline.