Na službenim stranicama Umjetničkog paviljona u Zagrebu objavljen je neobičan poziv na donaciju, odnosno poziv za sudjelovanje u projektu »Svečanost« vizualne umjetnice Tanje Dabo. O čemu je riječ?

Novi projekt ove umjetnice, naime, govori o zastupljenosti žena među dobitnicima jedne od najznačajnijih državnih nagrada za umjetnička ostvarenja, Nagrade »Vladimir Nazor«, ustanovljene 1965. godine. Provedenim istraživanjem autorica ukazuje na zapanjujuću nejednakost: muškarci su u znatno većem broju nagrađivani ovom nagradom. Nepravedan omjer zastupljen je u svim kategorijama nagrade, a od ukupnog broja 374 dobitnika i dobitnica »Nazora« za životno djelo, 311 je muškaraca, i samo 63 žene?! Podatak o broju nagrađenih žena autorica stavlja u suodnos s brojem nagrađenih muškaraca. Usporedba tih dvaju brojeva donosi poražavajuću istinu iz koje je vidljivo da su u nekim od kategorija, primjerice Arhitekturi i urbanizmu, muškarci dobitnici 57 nagrada za životno djelo, a svega su četiri nagrađene žene.

Ovako se navodi u opisu projekta:

»Takav i sličan nepravedan omjer možemo pronaći i u drugim kategorijama ove nagrade, ali i u mnogim drugim segmentima društva. Pokazatelj je to kako žene teško probijaju nametnuti nevidljivi ‘stakleni strop’ i teže zauzimaju istaknute pozicije u društvu. Ako to i uspiju, redovito se za takvu poziciju trebaju izboriti dokazujući se i ulažući puno veći trud, pritom obavljajući i mnoge druge ‘ženske’ poslove, poput kućanskih, podizanja djece i brige o roditeljima. Projekt »Svečanost« ukazuje upravo na ove i druge neravnopravnosti i nejednakosti žena u društvu te je posveta nevidljivom ženskom radu. Okosnica projekta bit će izvedba intervencije na 374 kristalne čaše i druge predmete od kristalnog stakla kakvi su se svojevremeno poklanjali ženama prilikom neke poslovne ili obiteljske svečanosti, odnosno druge važne prigode. Naime, dok su muškarci za svoj rad i doprinos društvu bili nagrađivani konkretnim nagradama, poput Nagrade ‘Vladimir Nazor’, žene su za isti angažman, u ne tako davnoj prošlosti, darivane setovima kristalnog posuđa, dovoljno lijepog i blještavog da simbolički prikriju tu društvenu nepravdu. Istovremeno, obiteljski kristal bio je stvar prestiža svake žene iz, uglavnom, građanskih obitelji. Čuvao se u posebnim vitrinama, a koristio se samo u iznimnim i svečanim prilikama. Nasljeđivao se i prenosio s baka na majke, s majki na kćeri. Kristalni predmeti simboličko su nasljeđe generacija žena koje su bile na razmeđi između osvajanja novih sloboda i emancipacije za žene, ali su jednim dijelom i dalje bile ukalupljene u rodne uloge koje im je društvo tada, kao i danas, dodijelilo. Kristalni predmeti ujedno su simbolički ‘stakleni strop’ koji žene i danas imaju nad svojim glavama.«

Središnji segment u istraživačkoj fazi projekta su radionice graviranja kristalnih predmeta na kojima studenti i studentice Akademije likovnih umjetnosti na svaku pristiglu vazu, čašu, zdjelu i ostale predmete graviraju po jedno od 311 imena dobitnika i 63 dobitnica Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo. »Studenti i studentice oni su koji će u budućnosti ulaziti u konkurencije za dodjeljivanje nagrada i biti u žirijima i odborima, stoga sudjelovanje u ovom projektu za njih predstavlja kontrolnu točku ili iskustvenu bazu za buduće participacije u pravednom javnom i kulturnom životu«, istaknuto je.

I sada dolazimo do donacije. Umjetnički paviljon poziva sve koji bi željeli donirati svoje kristalne predmete, čaše (može i samo jedna čaša ili više različitih), zdjelice, vaze… da svojim doprinosom pomognu u provedbi projekta. Donirani kristal ostat će dio umjetničkog projekta »Svečanost«. Predmeti se skupljaju do 30. rujna ove godine, a na službenoj web-stranici Umjetničkog paviljona u Zagrebu može se naći popis gradova u koje se traženi predmeti mogu dostaviti.

Prikupljanje kristalnih predmeta odvija se u suradnji s Muzejom likovnih umjetnosti u Osijeku, Muzejom moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Art radionicom Lazareti u Dubrovniku, Gradskim muzejom Varaždin – Palača Herzer, Gradskim muzejom Križevci, Lošinjskim muzejom, Galerijom umjetnina Split, Galerijom Galženica u Velikoj Gorici i Galerijom Prica u Samoboru.