RIJEKA Kada neće ljudi, napravit će to priroda. Orkanska bura razbacala je dio fasade s derutne zgrade Teatra Fenice koja je kulturno dobro, ali koja već godinama propada i pitanje je kada će se dogoditi još veći kaos. Problem je u tome što je ovo riječko kulturno dobro u vlasništvu privatne tvrtke Rijekakino koja je dio poslovnog carstva Mirka Pavičića.

I iako je vlasništvo obveza, očito je da vlasnik ne mari za kulturno dobro koje je u vlasništvo dobio tijekom tranzicijskih godina nakon pretvorbe i privatizacije koja je devastirala tvrtku Rijekakino. Za razliku od nekadašnjeg kina Garibaldi u koji je uselila jedna drogerijska kuća, Teatro Fenice je ostao zjapiti prazan. Činjenica je to koja zaboli svakoga tko je imao sreću biti u toj dvorani koja, kao i zgrada, ima neprocjenjivu vrijednost u gradu koji će 2020. godine ponijeti titulu Europske prijestolnice kulture.

Zakonska obveza

Kako sada stvari stoje, nakon što stane bura i nakon što se počiste dijelovi razvaljene fasade, Teatro Fenice opet će pasti u zaborav. Jedino što se tamo mijenja su plakati za predstave u kulturnim domovima riječkoga prstena. Čak ni političke stranke ne rentaju dvoranu za političke skupove, a činili su to učestalo dok je na čelu HDZ-a bio Ivo Sanader, a SDP vodio Zoran Milanović.

Prije šest godina Rijekakino je i službeno dostavilo ponudu Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci da iskoriste pravo prvokupa zgrade Teatra Fenice. I iz tog poteza privatne tvrtke jasno je da ona nema namjeru staviti je u funkciju. Tvrtka Rijekakino ponudila je 2012. godine, a što je zakonska obveza, prodaju 9/10 suvlasničkog udjela nad zgradom i dvorištem od 1.857 kvadrata po cijeni od 5,1 milijun eura, odnosno za 38,6 milijuna kuna.

I država i Županija i Grad odbili su mogućnost kupnje. Tvrtka Rijekakino u ponudi je navela da zgrada Teatra Fenice, u kojoj se nalazi i nekadašnja Opera i okolno dvorište u ukupnoj gruntovnoj površini imaju 1.982 četvorna metra, da je neto korisna površina 7.530 »kvadrata«, od čega se na bivše kino/kazalište odnose 5.942 »kvadrata«, na varijete 1.378 »kvadrata«, a na stanove 210 »kvadrata«.

U obrazloženju ponude utvrđeno je da je 2009. godine napravljena procjena vrijednosti i da ona iznosi 7,1 milijun eura. Navedeno je i da su nekretnine opterećene pravom zaloga, hipotekom, u iznosu od 12,9 milijuna eura, 1,9 milijuna švicarskih franaka i milijun dolara za korist Petras Textile & Capital Investmnent ag Lindenhof 6, CH-6060 Sarnen, Švicarska.

»Opterećenje predstavlja sporednu hipoteku, što znači da u slučaju provođenja naplate osigurane pravom zaloga, vjerovnik će se prvo pokušati naplatiti putem hipoteke prvog reda, a tek potom, u slučaju da se ne uspije namiriti, naplatu ostvaruje putem hipoteke drugog reda, sporedne hipoteke. Osim toga, 1/10 vlasništva ima Grad Rijeka koji je vlasnik stanova u Teatru Fenice, te se u slučaju kupoprodaje pravo zaloga prenosi na drugu nekretninu u vlasništvu Rijekakina, a nekretnina se stječe bez tereta«, navedeno je u ponudi iz 2012. godine.

Svjesni važnosti

Pitanje je u kakvom je stanju taj prostor koji je građanima Rijeke u poznijim godinama bio sinonim za kino, mjesto pred čiju se blagajnu odlazilo sa strahom jer su redovi za karte znali biti do tadašnje Riječke banke.

– Obzirom da se radi o kulturnom dobru, Grad Rijeka, sukladno zakonu, ima pravo prvokupa zgrade Teatro Fenice te je trgovačko društvo Rijekakino 2012. godine ponudilo Gradu kupnju objekta. Iako je Grad Rijeka, obzirom da se radi o važnom objektu i dijelu riječke spomeničke baštine zainteresiran za taj objekt, Gradsko vijeće Grada Rijeke tada je odbilo ponuđenu mogućnost budući da je ponuđena cijena, u iznosu od 5,1 milijun eura, bila daleko iznad proračunskih mogućnosti Grada.

Grad Rijeka je i dalje zainteresiran za taj objekt, no kako nije u pitanju samo eventualna kupnja nego i velika ulaganja u obnovu i opremanje, uz trenutne obaveze koje Grad ima u kontekstu Europske prijestolnice kulture, sada ne može ulagati i u ovaj objekt. U tijeku su veliki i skupi projekti obnove kompleksa Benčić i broda Galeb koji se financiraju EU sredstvima, ali i pororačunskim novcem. Grad trenutno nema financijskih mogućnosti ulagati i u Teatro Fenice.

No, ponavljam, interes postoji i ukoliko bude mogućnosti Grad će se uključiti. Primjerice, ukoliko se otvore adekvatni natječaji za povlačenje sredstava iz EU fondova za ovu namjenu, ali otvoreni smo i za druge oblike partnerske i programske suradnje jer ne smatram da je jedina mogućnost bavljenja projektom Teatra Fenice kupnja cijele zgrade, kazao nam je Ivan Šarar, pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke.

Nalozi za sanaciju

Riječka orkanska bura pokazala je da vlasnik kulturnoga dobra ne skrbi o svome vlasništvu koje je kulturno dobro. Teško je vjerovati da će poslovno carstvo Mirka Pavičića investirati samostalno novac u sanaciju tog objekta. Osim ako ga institucije ne prisile da to napravi budući da Teatro Fenice ugrožava sigurnost građana jer se nalazi u najstrožem središtu grada, a stanje zgrade je takvo da je pitanje vremena kada bi se moglo dogoditi nešto jako opasno.

Valja se sjetiti da su institucije bile potpuno inertne kada je riječ o nalozima za hitnu sanaciju riječkog nebodera u Čandekovoj 8. Postojala su brojna rješenja o potrebi sanacije, ali to sve donedavno, dok suvlasnici stanova nisu podigli kredit, nije bilo riješeno. I u slučaju Rijekakina i Teatra Fenice bi sva nadležna tijela trebala reagirati nalozima za sanaciju. I penalizirati nepostupanje po njima.

Orkanska bura upozorila je da je fasada u očajnom stanju. Pitanje je koja će vremenska nepogoda pokazati da je i krov derutan. Za sada rješenja nema, a taktika čekanja Rijekakina da im Grad Rijeka izađe u susret zamjenom nekretnina nije dala nikakav rezultat. Budući da je toj tvrtki Teatro Fenice mrtav kapital i da su kulturno dobro doveli u stanje potpune derutnosti za čiju će rekonstrukciju trebati uložiti milijune kuna, jedno od rješenja možda bi bilo ustupiti zgradu za jednu kunu. Bio bi to izvrstan potez privatne tvrtke u kontekstu priprema za EPK 2020.