Za razliku od plivajućih parangala, plutajući su parangali namijenjeni ribolovu površinske i pučinske ribe. Kod 'malih' ribolovaca su prvenstveno namijenjeni ribolovu ušata i iglica, no u gospodarskom ribolovu se s takvim parangalima love tune igluni i iglani.
povezane vijesti
- Upornost se je tajna uspjeha. Iz belly boata spinao brancine pa ulovio licu
- Dođite i uživajte bez granica. I ove godine Zatonska mujsula priprema cijeli niz iznenađenja koje ne treba propustiti
- Neobičan jelovnik pučinskih predatora. Pored žive lokarde i šaruna, tuna se odlučila za pola krepane bugve
Plivajući parangali, premda mnogi misle da love na površini, love ‘na po’ dna’.
U principu su konstrukcijski najsličniji parangalima za lov bijele ribe od kojih se razlikuju samo po visini prostiranja. Naime, zahvaljujući taktički raspoređenim plutenim dodacima, parangal ne leži na dnu, već nekoliko metara iznad njega.
U skladu s tim, i mjesto spajanja kalume i maestre nije na dnu, već na visini koju ribolovac odredi.
Da cijeli parangal ne bi isplivao, brinu se rijetko raspoređeni olovni utezi, s maestrom spojeni konopom dužine jednake visini na kojoj je i kaluma spojena s maestrom. Ribolov plivajućim parangalima je donedavno bio posebno uspješan u Novigradskom moru, no otkako se papalina povukla, kompletan je ulov ostvarivan ovakvim alatom doslovno desetkovan, tako da su ovi parangali na tom terenu postali rijetkost.
Ovako konstruiranim parangalima se najviše love brancini, ali se isto tako uspješno mogu loviti i druge ribe koje se zadržavaju u zoni od nekoliko metara iznad dna.
Varijacija na temu su parangali s plutenim kuglicama na pramama koji su praktični za lov na zaraštenom dnu.
Za razliku od plivajućih parangala, plutajući su parangali namijenjeni ribolovu površinske i pučinske ribe. Kod ‘malih’ ribolovaca su prvenstveno namijenjeni ribolovu ušata i iglica, no u gospodarskom ribolovu se s takvim parangalima love tune igluni i iglani.
Riječ je o višesegmentnim konstrukcijama koje u konačnom spoju čine jedinstvenu cjelinu, a zavisno od mjesta, odnosno dubine na kojoj love, razlikuje se i lovina.
Kod školskog primjera plutajućeg parangala kaluma ne završava olovnim tegom, već slobodno pluta nošena strujom. Lovna dubina je određena dužinama kalume i prama, koje mogu biti duge i preko 20 metara, te pregibu maestre. Takvi su parangali najrašireniji na dalekoistočnim morima, poglavito u Japanu.
Na našem se moru više koriste poluplutajući parangali, što je zapravo samo varijacija na temu. Kod takvih parangala je samo jedna kaluma opremljena olovnim tegom dostatnim da spriječi odvlačenje parangala, dok je druga slobodna pa se pruža u smjeru kurenta. Popularni naziv za ovakav tip parangala je free liner.
