RIJEKA – Nedavno je u zapadnim medijima objavljen videozapis iz glavnog grada Sjeverne Koreje, odnosno Narodne Republike Koreje, Pjongjanga, kao nadnaravnog grada u kojem kao da je stalo vrijeme. Kada bi se sudilo po glavnom željezničkom kolodvoru, teško bi se Rijeka mogla usporediti i s Pjongjangom. Prije nešto više od godine dana pisali smo da će putnike RegioJetovog turističkog vlaka iz Češke, koji je nekoliko godina ljeti povezivao Prag s Rijekom, umjesto obnovljene unutrašnjosti kolodvorske zgrade iz 1891. godine, dočekivati migranti, koji na svom »hot spotu« ispred kolodvora suše svoje rublje. No, ove godine nema ni putnika iz Češke, jer RegioJet više ne vozi prema Rijeci, a nema ni migranata.

Integrirani prijevoz

Iako unutrašnjost zgrade glavnog željezničkog kolodvora još nije u funkciji, službeni podaci govore da nešto putnika ipak ima. U prvih šest mjeseci ove godine prevezeno je oko 119.000 putnika kojima je polazni ili odredišni kolodvor bio Rijeka. Ako to podijelimo po danima ispast će da dnevno kroz kolodvor prođe oko 660 putnika, što u dolasku, što u odlasku. Rijeka je sa Zagrebom povezana jednim vlakom koji kreće u 14 sati te četirima vlakovima s Ogulinom. Na širem riječkom području od 1. rujna 2019. uveden je i integrirani prijevoz.

Potpisnici ugovora su Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka, Grad Bakar, Općina Matulji, KD Autotrolej i HŽ Putnički prijevoz. U sklopu integriranog prijevoza putnici s kupljenim kartama Autotroleja mogu se voziti u gradsko-prigradskim vlakovima HŽPP-a na relaciji Permani – Jurdani – Rijeka – Škrljevo i obratno bez dodatnog troška. U riječkom gradsko-prigradskom prijevozu prošle godine prevezeno je oko 36.000 putnika, a u prvih šest mjeseci ove godine oko 18.000 putnika.

Kad je riječ o međunarodnom prometu, Rijeka je svakodnevno povezana s Ljubljanom vlakovima broj 480 s polaskom iz Rijeke u 18.57 i dolaskom u Ljubljanu u 21.42, zatim vlakom broj 481 (Ljubljana 8.30 – Rijeka 11.12) te vlakovima 482 (Rijeka 11.50 – Ljubljana 14.37) i 483 (Ljubljana 15.20 – Rijeka 18.11). Tijekom ljetne sezone od 29./30. lipnja do 1./2. rujna, putnici iz Rijeke mogu ostvariti i vezu prema Budimpešti direktnim vagonima u vlaku 480 (Rijeka 18.57 – Budimpešta 8.59), odnosno u povratku vlakom 1281 (Budimpešta 21.00 – Rijeka 9.05). Uz to putnici iz Rijeke mogu ostvariti vezu prema Ljubljani, Salzburgu, Münchenu i Stuttgartu vlakom 480 (Rijeka 18.57 – Ljubljana 21.42 – Salzburg 4.05 – München Ost 5.52 – Stuttgart 8.38) i u povratku vlakom 481 (Stuttgart 20.29 – München Ost 23.54 – Salzburg 2.30 – Ljubljana 8.30 – Rijeka 11.12). Karte za navedene vlakove kupuju se na međunarodnim blagajnama HŽPP-a.

Ove godine uvedena je i nova linija koja od 24. travnja do 30. rujna povezuje Villu Opicinu (Trst) s Rijekom. Vlak iz Villa Opicina kreće u 7.50, a stanice su: Sežana 8.02 – Divača 8.12 – Pivka 8.40 – Ilirska Bistrica 8.55 – Šapjane 9.13 – Opatija Matulji 9.38 – Rijeka 9.54. Za Opicinu polazak vlaka iz Rijeke je u 18.25, a zatim slijede stanice, Opatija Matulji 18.42 – Šapjane 19.12 – Ilirska Bistrica 19.35 – Pivka 19.57 – Divača 20.19 – Sežana 20.29 – Villa Opicina 20.40. Od stajališta Villa Opicina do centra Trsta putnici mogu koristiti izravnu autobusnu vezu. S ukupnim kapacitetom od 235 sjedala, osigurana su mjesta za bicikle i dječja kolica i omogućen prijevoz osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, a putnicima je na raspolaganju i besplatan Wi-Fi. Cijena karte je snižena te na relaciji Villa Opicina ‒ Rijeka iznosi 8 eura, a povratna karta 16 eura. Cijena karte za dijete od 6 do 12 godina je 4 eura, a prijevoz djece do 6 godina je besplatan. U vlaku je moguće prevesti i bicikl po cijeni od 5 eura. Karte se kupuju na blagajnama kolodvora.

Iako željezničke liniije s Budimpeštom, Ljubljanom, Salzburgom, Münchenom, Stuttgartom i Trstom izgledaju impresivno, kada se vidi dužina putovanja, malo tko se odlučuje na takva putovanja. Do Trsta, zapravo Ville Opicina, putuje se više od 2 sata, do Budimpešte čak 14 sati, istina u povratku »samo« 12 sati, a isto toliko u pravilu treba do nekih gradova u Njemačkoj. U nekim slučajevima, po voznom redu, iz Ljubljane do Rijeke treba skoro tri sata vožnje.

Direktna veza

Za komentar cjelokupne situacije zamolili smo Riječanina Srđana Cvjetovića koji je studirao u Ljubljani, gdje danas živi, a profesionalno prati i željeznički promet. Kao ljubitelj željezničkog prijevoza koristio je željezničke usluge diljem svijeta, a bio je i u promotivnom vlaku koji je dovezao prve putnike iz Trsta u Rijeku u travnju.

– Rijeka je ove godine zahvaljujući europskim sredstvima, iako samo za ljetne mjesece, dobila nešto što ni Zagreb nema, neposrednu željezničku vezu s Italijom. Međutim, ostaje u sjeni da ove godine vlakovi iz Češke neće voziti i ne može se nikako očekivati da će vlakovi iz Italije dovesti ni približno toliko putnika koliko su ih dosad dovozili vlakovi iz Češke, kaže Cvjetović. Dodaje da je prije mnogo godina postojala svakodnevna željeznička veza Zagreb – Venecija (pa čak i Simplom Express do Pariza, a kasnije do Ženeve), no da se danas vlakovima u Hrvatskoj malo tko uopće vozi, a međunarodnih linija sve je manje i sve su kraće.

Vrijeme kad kolodvor »živne«

Postoje trenuci kada na kolodvoru vlada i neka gužva, i on napokon živne, a jedan od takvih je i poslijepodnevni termin oko 18 sati. Tada dolazi vlak iz Ogulina, stiže i vlak iz Ljubljane s putnicima iz Austrije i Njemačke, a vlak sa zapadnog perona sprema se za »povratak« u Trst.

U tom terminu bilo je vrlo živo i u petak, jer se vlakom iz Ogulina vraćalo mnoštvo djece s nastavnicima s jednog izleta, a dočekali su ih roditelji. U vlaku iz Ljubljane, odnosno Njemačke i Austrije bilo je malo putnika, uglavnom mladih koji su koristili studentske Interrail karte koje omogućuju neograničeno putovanje željeznicom.

Tri djevojke koje su doputovale iz Njemačke bile su neraspoložene za fotografiranje.

– Studentice smo i želimo što više zemalja proputovati i što bolje iskoristiti Interrail kartu tako da se ovdje nećemo previše zadržavati. Baš nas briga koliko putovanje traje, uživamo, rekla nam je jedna od studentica koja se predstavila kao Lina.

Na liniji za Trst bilo je toliko putnika da smo ih mogli nabrojati na prst jedne ruke, zajedno s kondukterkom – četiri putnika. Nitko nije bio raspoložen za komentar, a radilo se o domaćim putnicima.