ZAGREB – S obzirom na fizičke i financijske rezultate turizma u prvih šest mjeseci ove godine koji su bolji od lanjskih u isto vrijeme, u Hrvatskoj se ponovo očekuje jako dobra turistička sezona, a time i doprinos turizma hrvatskom gospodarstvu, ocijenio je na sjednici Vlade u četvrtak premijer Andrej Plenković.

Premijer je uvodno na sjednici Vlade iznio nove podatke za prvih šest mjeseci ove godine, prema kojima je u Hrvatskoj bilo 7,2 milijuna turista i 28 milijuna noćenja, što je za 6 i 2 posto više nego u isto vrijeme prošle godine.

Naveo je i da podaci HNB-a o prihodima od stranih turista, za sada samo za prva tri mjeseca ove godine, pokazuju porast prihoda od 25 posto u odnosu na prošlu godinu, kao i porast broja fiskaliziranih računa u sektoru od 6,5 posto u odnosu na lani.

“Zbog svega toga očekujemo ponovo jako dobru turističku sezonu, a time i doprinos hrvatskom gospodarstvu” poručio je Plenković, najavljujući i da će se tijekom ljeta održati i tradicionalni sastanak predstavnika Vlade i turističkog sektora.

Ukupno nešto manje od 81 milijun eura bit će doznačeno iz proračuna kao namjenska pomoć za podmirivanje dijela dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač država odnosno županije, prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.

Tako će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, zbog porasta opće razine cijena uzrokovanih makroekonomskim prilikama, bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač država isplatiti ukupno 79.771.047 eura, a na račun županija ukupno uplatiti 1.164.697 eura.

Odluka je donesena radi zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Hrvatske i osiguranja nesmetanog funkcioniranja bolničkih zdravstvenih ustanova.

Dospjele nepodmirene obveze u sektoru zdravstva na razini su prošlogodišnjih, a manje nego prije dvije godine, istaknuo je resorni ministar Vili Beroš.

U obzir se kod isplate uzimaju dva kriterija – kriterij ročnosti dospjelih obveza od 120 dana na dan 31. svibnja i kriterij izvršenosti rada zdravstvenih ustanova za razdoblje od 1. siječnja do 30. travnja.

Ova će odluka, rekao je Beroš, omogućiti daljnje normalno funkcioniranje hrvatskog zdravstvenog sustava koji “provodi financijsku stabilizaciju u kontekstu sveobuhvatne reforme koja je upravo u tijeku”.

“Međutim, koja potpuno je jasno, ne može polučiti rezultate u prvoj godini. Riječ je  o procesu koji je predviđen za sljedećih nekoliko godina te mogu sa zadovoljstvom reći da smo zabilježili prve pozitivne financijske učinke na kraju prošle godine”, istaknuo je.

Odluka uz završetak konstrukcijske i cjelovite obnove 217 zgrada

Vlada je donijela i odluku o sufinanciranju vlastitog učešća Korisnika bespovratnih financijskih sredstava projekata konstrukcijske i cjelovite obnove započete u okviru Fonda solidarnosti Europske unije iz državnog proračuna.

Potpredsjednik Vlade i resorni ministar Branko Bačić podsjetio je da ukupna vrijednost radova koji su ugovoreni kroz Fond – za 1309 projekata – iznosi 3,6 milijarde eura (1,03 milijarda iz Fonda, 1,5 milijarda iz NPOO-a te iz proračuna i ostalih izvora 1,5 milijarda eura), te da je od tih 1309 projekata završeno ukupno 999, u realizaciji je 267, a 43 su u nabavi.

Od 267 projekata koji su u izvođenju, njih 217 – čija je ukupna vrijednost radova 2,5 milijarde eura – predmet su današnje odluke, a tijela odgovorna za provedbu tih projekata su tri ministarstva – kulture i medija, zdravstva te znanosti, obrazovanja i mladih. Resorni ministri tako će, temeljem današnje odluke, “krajnjim korisnicima doznačiti 594 milijuna eura u ovoj i iduće dvije godine”.

Ministarstvo znanosti će na raspolaganju imati 186 milijuna eura, Ministarstvo zdravstva 203 milijuna eura, a Ministarstvo kulture i medija 205 milijuna eura i tim će se novcima, naglasio je Bačić, u potpunosti završiti konstrukcijsku i cjelovitu obnovu tih 217 projekata.

Bačić je danas podnio i redovito mjesečno izvješće o obnovi nakon potresa te naveo da je na području zagrebačkog i petrinjskog potresa u potpunosti završila obnova na 12.182 lokacije od čega je 11.541 privatna zgrada, a 641 projekt iz Fonda solidarnosti te su ukupno obnovljene 45.854 stambene jedinice.

“Do sada smo iz svih izvora u obnovu uložili 2,6 milijarde eura, izgrađeno je 256 zamjenskih kuća, a 270 je u postupku gradnje. Na području oba potresa ukupno je 1745 gradilišta u izvođenju radova, a u nabavi je 55 lokacija. Od posljednjeg izvješća završeno je 186 obnova”, naveo je Bačić.

Vlada je donijela i odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za općinskog načelnika Općine Smokvica, a za dan provedbe izbora određena je nedjelja, 18. kolovoza. Izbori se raspisuju jer je općinski načelnik, koji je izabran na redovnim izborima 2021. godine, početkom lipnja podnio ostavku.

Rezultati turizma u prvoj polovici godine su izvanredni, sektor će kvalitetno odraditi i ljetnu sezonu, a očekuje se i odlična posezona, što pokazuje kako se ostvaruju napori da Hrvatska postane cjelogodišnja destinacija, izjavio je u četvrtak ministar turizma i sporta Tonči Glavina nakon sjednice Vlade.

Ministar je iznio da je u Hrvatsku u prvih šest mjeseci ove godine stiglo oko sedam posto više turista nego lani, koji su ostvarili oko tri posto više noćenja, kao i da su ostvareni veliki, pa i dvoznamenkasti porasti u svim vrstama prometa, posebno u zračnom, koji su do sada ukupno za oko 25 posto bolji nego lani.

Zračni promet generira i nove motive i nove dolaske turista i zato je važan, a kazao je i da se slijedom najava za ljetni red letenja očekuje oko 250 veza sa stranim odredištima, što je također više nego lani.

Najviše letova očekuje s Njemačkom, Velikom Britanijom, Francuskom, Nizozemskom itd.

Posebno se osvrnuo na promete na najfrekventnijim zračnim lukama u Hrvatskoj koje su sve u velikom plusu, primjerice zračna luka Zagreb u prvoj polovici 2024. ima porast dolazaka za 16 posto u odnosu na lani, zračna luka Dubrovnik i iznad 25 posto, zračna luka Split od 10 posto, a Zadar čak 57 posto više dolazaka.

Raduju uz to, dodao je, i podaci iz cestovnog i pomorskog prometa, s 11 odnosno 5 do 10 posto (Jadrolinija) više dolazaka nego lani.

“Slijedom svega do sada i najava očekujemo da će ova turistička godina biti najuspješnija do sada, a za glavni ljetni dio sezone opet ponavljam apel svim dionicima u turizmu da jako pripazimo na svaki segment ponude, na odnos cijene i kvalitete, zato što će biti izazova i zbog velikih sportskih događanja u Europi u ljetu”, poručio je ministar.

Domaće tržište dominantno u prvih šest mjeseci

Na pitanje novinara zna li koliko si hrvatski građani mogu priuštiti ljetovanje na moru, odgovorio je da podaci pokazuju da turistički promet iz Hrvatske također raste i prati otprilike trendove sa stranih tržišta, odnosno domaći turisti su u prvih šest mjeseci bili dominantno tržište za turistički sektor.

Smatra kako to pokazuje da i među domaćima postoji povećane mogućnosti za putovanja i odmore, ali dodaje kako podizanje cijena u turizmu “može biti izazov za naše građane”, te da je Hrvatska cjelogodišnja destinacija, koja osim mora ima i drugu ponudu.

Smatra da zbog cijena u turizmu u ljetu neće doći do “nekog novog udara inflacije” te da Hrvatska u većem dijelu turističke ponude ima dobar odnos cijene i kvalitete, ali i da nema razloga da bude ni skuplja ni jeftinija od konkurencije, primjerice Italije, Španjolske i sličnih.

“Moramo ispuniti kvalitetu usluge koju gosti traže i plaćaju, a imamo i sve bolje rezultate i u smještajnoj strukturi i infrastrukturi u turističkim mjestima. To će se još i poboljšavati uz prostorne lokalne planove, a nadamo se i novim pravilnicima koji slijede Zakon o turizmu i koji će uskoro izaći te će lokalnim sredinama i vlastima dati nove alate za upravljanje turizmom”, rekao je Glavina.