Svatko tko ovih dana prođe riječkim Korzom, odmah preko puta Gradske ure ugledat će veliki izlog ispunjen knjigama. Već neko vrijeme Korzom dominiraju trgovine s tekstilnim proizvodima, otvorila se na glavnoj šetnici i trgovina za kućne ljubimce, namnožili su se i objekti za brzu prehranu, pa je u takvom kontekstu važna vijest za Rijeku da dobiva novu knjižaru, u samom srcu Korza.

U prostoru bivše robne kuće nakladnik V. B. Z. uskoro otvara veliku knjižaru, onakvu kakvu grad na Rječini odavno zaslužuje. Sjećamo se nekih prošlih vremena koja su za knjigu u Rijeci bila mnogo gora i knjižare su se u jednom trenutku više zatvarale nego otvarale. Premda se čini da ni danas vrijeme nije sklono knjizi, čemu u prilog govore i statistički podaci iz kojih se može zaključiti da građani Hrvatske sve manje čitaju, pozitivno je da je netko u reprezentativnom zdanju u središtu Rijeke odlučio otvoriti knjižaru. I to baš knjižaru, a ne još jednu trgovinu donjim rubljem, kupaćim kostimima, parfemima i slično. I neće to biti samo knjižara nego i kulturno okupljalište.

Tako je već nekoliko godina ispražnjen prostor, s povremenim pokušajima oživljavanja, dobio sretan epilog. Povod je to i da podsjetimo na povijest ovog zdanja. Knjižara se smjestila u prizemlju i mezzaninu zgrade u kojoj se nekad nalazio hotel Royal, a danas je tu sjedište Primorsko-goranske županije. Naručitelj izgradnje, Francesco Rauschel, htio je svojim hotelskim zdanjem istaknuti ljepotu i širinu središnjega riječkog šetališta. Arhitekt Emilio Ambrosini riješio je zadatak razmišljajući secesijski, potpisujući jedno od najljepših secesijskih pročelja koje se odlikuje nizom otvorenih balkona s polukružnim lođama, kovanih balkonskih ograda i pregrada s motivima cvijeća i meandara te reljefnim ukrasima u obliku vijenaca s motivom kestenova lišća.

Ovako su u povodu otvorenja pisale novine: »U veličanstvenoj i elegantnoj građevini na Korzu početkom listopada 1907. otvorena je za javnost sjajna trgovina Francesca Rauschela, pridonoseći značaju i ljepoti mjesta…«

Francesco Rauschel, inače trgovac tkaninama, otvorio je u podnožju zgrade i vlastiti dućan, a kasnije ga je iznajmio trgovcima istog asortimana – braći Papetti. Kroz povijest bila je ovdje i Robna kuća Nama, pa Robna kuća Karolina Riječka te druge trgovačke djelatnosti, uglavnom prodaja tekstila i tekstilnih proizvoda. I tako smo došli do 2024. godine kad će trgovinu tekstilom u sklopu nekadašnjeg hotela Royal zamijeniti trgovina knjigama, što je zaista izniman iskorak. Najavljeno je da će to, s 1.200 četvornih metara, biti najveća knjižara u Hrvatskoj. Nadamo se da će ta činjenica barem malo pridonijeti povećanju kupovanja i čitanja knjiga. Recentno istraživanje pokazalo je sljedeće rezultate:

tri najčešća načina nabave knjiga su i dalje posudba u knjižnici (37 posto), kupovina (40 posto) i posudba od prijatelja (34 posto), no među čitateljima postoje razlike u načinu nabavljanja knjiga. Najmlađi knjige češće posuđuju u knjižnici i kopiraju ili preuzimaju s interneta, od prijatelja ih češće posuđuju osobe iz Slavonije ili Dalmacije ili one koje žive na selu, a najčešće ih kupuju osobe u dobi od 26 do 45 godina, visokoobrazovane osobe i osobe s visokim primanjima. Na poklon je najčešće dobivaju oni stariji od 65 godina. U posljednjih pet godina odgovor na pitanje: »Jeste li tijekom ove godine pročitali barem jednu knjigu?« pao je s 49 na 38 posto.

Knjige se i dalje najviše ne kupuju zbog nedostatka interesa i broj takvih osoba raste. U proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo je 40 posto građana Hrvatske, što ukazuje na nastavak trenda pada čitanosti u odnosu na protekle godine. Kao i prethodnih godina, najviše čitaju žene, visokoobrazovane osobe te osobe koje žive u Istri i Primorju. I dalje se najčešće čita beletristika, zatim publicistika i stručne knjige, a najmanje knjige o umjetnosti i stripovi.

Knjige se i dalje najčešće kupuju u – knjižarama.