U palači Arsan-Petris, u prostoriji u kojoj se prije više stoljeća nalazila kuhinja, za malu grupu predstavnika zainteresirane javnosti održana je prezentacija idejnog rješenja stalnog postava Creskog muzeja.

Treći je to pokušaj da se osmisli način na koji će se ljubiteljima lokalne povijesti i baštine predstaviti barem dio bogatog fundusa Creskog muzeja koji je u skladištima i depoima skriven od 1998. godine kad je započela statička sanacija i cjelokupna obnova palače. 2006. godine, po završetku opsežnih radova, u tu reprezentativnu zgradu, zaštićeno kulturno dobro i najvažniji primjer stambene arhitekture s početka 16. stoljeće, smjestio se Creski muzej, ali bez stalnog postava.

U protekla dva desetljeća u prizemlju i na prvom katu palače postavljeno je nekoliko desetaka privremenih izložbi, ali Cresani još uvijek čekaju stalni postav. Poznato je da se u Creskom muzeju koji u raznim ustrojstvenim oblicima djeluje od 1910. godine, čuva osam zbirki, arheološka, etnografska, kulturno-povijesna, heraldička, numizmatička, tehnička zbirka, zbirka starih knjiga i tiskane građe, te zbirka varia, pa bi iz te građe valjalo izdvojiti i prezentirati sve ono što struka smatra posebno vrijednim.

Idejno rješenje izradili su riječka arhitektica Jana Mikuličić Antulov i muzeolog dr. sc. Darko Babić, predstojnik Katedre za muzeologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a prezentirali su ga dr. Babić i Jelena Dunato, ravnateljica Creskog muzeja.

Uvodno je Dunato objasnila izazove s kojima se susreću prilikom osmišljavanja stalnog postava: mala površina od svega 200 “kvadrata” izložbenog prostora, arhitektura koja nije prilagođena suvremenim muzejskim standardima, vlaga, sve češće poplavljivanje te neadekvatan sustav grijanja i hlađenja.

– Muzej mora ispuniti tri osnovna uvjeta, a to su zaštita građe, istraživački dio i komunikacijski dio koji se odnosi na stalni postav i privremene izložbe. Ovim idejnim rješenjem potrudili smo se prepoznati lokalni identitet i smjestiti ga u prostor muzeja, te definirati logično kretanje kroz njegove prostorije poštujući izvornu arhitekturu.

Fokusirali smo se na grad Cres, manje na cijeli otok, naglasio je dr. Babić te u nastavku svog izlaganja kroz niz vizualizaciju predstavio zamišljeni izgled budućeg stalnog postava.

Budući da je prezentirano tek idejno rješenje, među prisutnima se razvila živa rasprava te će autori najvažnije primjedbe i prijedloge moći iskoristiti prilikom izrade izvedbenog rješenja stalnog postava Creskog muzeja.