Država pritišće poduzeća da dižu primanja zaposlenih znatno brže od rasta produktivnosti, od čega će opet profitirati sezonci
Dok je vlada prisiljena odgađati nova zapošljavanja u državnoj službi, jer im sustav za prijavu još nije dovršen, ugostitelji ne smiju ni pomisliti na luksuz odgađanja zapošljavanja. Radnika je sve manje, bazen regije se odavno ispraznio, a Filipinci i Nepalci se u prosjeku zadrže mjesec dana i gledaju prvu priliku da isti posao rade u nekoj zapadnijoj članici Europske unije. A kao što će svaki ugostitelj na Jadranu reći da nema gosta do domaćeg gosta, isto vrijedi i za radnike. Najprije će gledati mogu li zaposliti sezonce iz kontinentalnog dijela Hrvatske, a ako im to ne uspije, tek onda se okreću uvoznoj radnoj snazi za koju kažu da je čak skuplja od domaćih radnika jer im treba osigurati smještaj, a troškove stvara i administracija za prijavu stranog radnika.
Upravo se smještaj sezonaca iskristalizirao kao jedan od najvećih problema rada u sezoni, a ne više plaće, uvjeti rada i izrabljivačko radno vrijeme, a sindikati upozoravaju da neki poslodavci čak i komercijalne prostorije pretvaraju u smještaj za radnike. Kako sezonci osim plaće traže i kvalitetan smještaj, na što imaju potpuno pravo, razvila se konkurencija između velikih hotelskih kuća i privatnika, s obzirom na to da daleko bolje uvjete za posao sezoncima nude velike hotelske kuće, od boljih uvjeta smještaja do većih plaća tijekom ljetnih mjeseci. Tržište je, naime, učinilo svoje pa je konkurencija takve poslodavce eliminirala iz tržišne utakmice, a ignorirali su ih i radnici odlazeći kod drugog poslodavca ili u Njemačku.
A rezultat svega je da su konačno profitirali sezonski radnici, odnosno nakon hotelskih lanaca, ugostitelja, državnog proračuna, autocesta i iznajmljivača na red su došli sezonci, da i oni dobiju nešto od 14,6 milijardi eura koliko smo od turizma zaradili barem prošle godine. Profitirali su i zbog činjenice da nam je tržište rada napregnuto zbog manjka radne snage i velikih potreba za radnicima, posebno u uslužnom sektoru. Nažalost, domaćih sezonaca će i ovog ljeta biti najmanje na našoj obali, posebno onih iz slavonskih županija, koji slove za marljive i vrijedne radnike, jer svoje kvalifikacije potvrđuju u inozemstvu.
Iako će mali obrtnik i privatnik znati cijeniti dobrog radnika, činjenica je da bi takvom radniku mogli dati i malo veće plaće, posebno u turizmu gdje su prema podacima turističkih sindikata manje od državnog prosjeka pa nade polažu u prvi Zakon o turizmu, u kojemu se najavljuje mogućnost daleko većih primanja. Plaće u turizmu i ugostiteljstvu posebno nakon vladine reforme koeficijenata još više zaostaju za državnim prosjekom, a posebno za prosječnom plaćom u javnom sektoru koje su sada za 350 eura veće od nacionalnog prosjeka. Prema projekcijama Europske komisije, Hrvatska je apsolutni rekorder po povećanju mase plaća u državnom proračunu, što nam trenutno čini 13 posto BDP-a, a Hrvatska udruga poslodavaca upozorava da smo time pretekli znatno razvijenije zemlje poput Finske, Belgije, Francuske i Švedske te izbili na drugo mjesto na ljestvici EU-a, iza Danske. S druge strane, na ljestvici konkurentnosti stagniramo i to ponajviše zbog (ne)učinkovitosti državnog sektora.
Snažan rast plaća u javnom sektoru uz činjenicu da smo među rijetkim članicama EU-a gdje plaće u javnom sektoru u prosjeku premašuju one u privatnom, stavlja hrvatske privatne tvrtke pred velike izazove jer država pritišće poduzeća da dižu primanja zaposlenih znatno brže od rasta produktivnosti, od čega će opet profitirati sezonci. Profitirat će, naravno, i hrvatska ekonomija, što se već vidi u činjenici da nam je nezaposlenost na rekordno najnižim razinama, čak nižima od prosjeka EU-a, na što dominantno utječe zapošljavanje stranih radnika. Od početka godine izdano je 93.786 radnih dozvola, što je 25,8 posto više nego prošle godine te čini 6,6 posto zaposlenosti u pravnim osobama u prvih pet mjeseci ove godine. S obzirom na snažan rast ekonomije, pad domaće radne populacije te kontinuiranu napetost tržišta rada, procjenjuje se da će i ove godine broj radnih dozvola značajno porasti na otprilike 210 tisuća.
Ostaje za vidjeti koliko će radne snage turizmu oteti država sa svojim iznadprosječnim plaćama kada krene zapošljavanje preko Centralnog sustava, koje je odgođeno jer još nije proradila aplikacija.
UVODNIK
Od sezone će profitirati sezonci
Dražen Katalinić
24. lipanj 2024 15:06
Foto iStock
Država pritišće poduzeća da dižu primanja zaposlenih znatno brže od rasta produktivnosti, od čega će opet profitirati sezonci
Dok je vlada prisiljena odgađati nova zapošljavanja u državnoj službi, jer im sustav za prijavu još nije dovršen, ugostitelji ne smiju ni pomisliti na luksuz odgađanja zapošljavanja. Radnika je sve manje, bazen regije se odavno ispraznio, a Filipinci i Nepalci se u prosjeku zadrže mjesec dana i gledaju prvu priliku da isti posao rade u nekoj zapadnijoj članici Europske unije. A kao što će svaki ugostitelj na Jadranu reći da nema gosta do domaćeg gosta, isto vrijedi i za radnike. Najprije će gledati mogu li zaposliti sezonce iz kontinentalnog dijela Hrvatske, a ako im to ne uspije, tek onda se okreću uvoznoj radnoj snazi za koju kažu da je čak skuplja od domaćih radnika jer im treba osigurati smještaj, a troškove stvara i administracija za prijavu stranog radnika.
Upravo se smještaj sezonaca iskristalizirao kao jedan od najvećih problema rada u sezoni, a ne više plaće, uvjeti rada i izrabljivačko radno vrijeme, a sindikati upozoravaju da neki poslodavci čak i komercijalne prostorije pretvaraju u smještaj za radnike. Kako sezonci osim plaće traže i kvalitetan smještaj, na što imaju potpuno pravo, razvila se konkurencija između velikih hotelskih kuća i privatnika, s obzirom na to da daleko bolje uvjete za posao sezoncima nude velike hotelske kuće, od boljih uvjeta smještaja do većih plaća tijekom ljetnih mjeseci. Tržište je, naime, učinilo svoje pa je konkurencija takve poslodavce eliminirala iz tržišne utakmice, a ignorirali su ih i radnici odlazeći kod drugog poslodavca ili u Njemačku.
A rezultat svega je da su konačno profitirali sezonski radnici, odnosno nakon hotelskih lanaca, ugostitelja, državnog proračuna, autocesta i iznajmljivača na red su došli sezonci, da i oni dobiju nešto od 14,6 milijardi eura koliko smo od turizma zaradili barem prošle godine. Profitirali su i zbog činjenice da nam je tržište rada napregnuto zbog manjka radne snage i velikih potreba za radnicima, posebno u uslužnom sektoru. Nažalost, domaćih sezonaca će i ovog ljeta biti najmanje na našoj obali, posebno onih iz slavonskih županija, koji slove za marljive i vrijedne radnike, jer svoje kvalifikacije potvrđuju u inozemstvu.
Iako će mali obrtnik i privatnik znati cijeniti dobrog radnika, činjenica je da bi takvom radniku mogli dati i malo veće plaće, posebno u turizmu gdje su prema podacima turističkih sindikata manje od državnog prosjeka pa nade polažu u prvi Zakon o turizmu, u kojemu se najavljuje mogućnost daleko većih primanja. Plaće u turizmu i ugostiteljstvu posebno nakon vladine reforme koeficijenata još više zaostaju za državnim prosjekom, a posebno za prosječnom plaćom u javnom sektoru koje su sada za 350 eura veće od nacionalnog prosjeka. Prema projekcijama Europske komisije, Hrvatska je apsolutni rekorder po povećanju mase plaća u državnom proračunu, što nam trenutno čini 13 posto BDP-a, a Hrvatska udruga poslodavaca upozorava da smo time pretekli znatno razvijenije zemlje poput Finske, Belgije, Francuske i Švedske te izbili na drugo mjesto na ljestvici EU-a, iza Danske. S druge strane, na ljestvici konkurentnosti stagniramo i to ponajviše zbog (ne)učinkovitosti državnog sektora.
Snažan rast plaća u javnom sektoru uz činjenicu da smo među rijetkim članicama EU-a gdje plaće u javnom sektoru u prosjeku premašuju one u privatnom, stavlja hrvatske privatne tvrtke pred velike izazove jer država pritišće poduzeća da dižu primanja zaposlenih znatno brže od rasta produktivnosti, od čega će opet profitirati sezonci. Profitirat će, naravno, i hrvatska ekonomija, što se već vidi u činjenici da nam je nezaposlenost na rekordno najnižim razinama, čak nižima od prosjeka EU-a, na što dominantno utječe zapošljavanje stranih radnika. Od početka godine izdano je 93.786 radnih dozvola, što je 25,8 posto više nego prošle godine te čini 6,6 posto zaposlenosti u pravnim osobama u prvih pet mjeseci ove godine. S obzirom na snažan rast ekonomije, pad domaće radne populacije te kontinuiranu napetost tržišta rada, procjenjuje se da će i ove godine broj radnih dozvola značajno porasti na otprilike 210 tisuća.
Ostaje za vidjeti koliko će radne snage turizmu oteti država sa svojim iznadprosječnim plaćama kada krene zapošljavanje preko Centralnog sustava, koje je odgođeno jer još nije proradila aplikacija.