Foto iStock
povezane vijesti
- Oporba proziva zbog Beroša: “Ako su ovo uspjeli na mikroskopima, u vrijeme covida bila je pljačka epskih razmjera”
- U Primorsko-goransku županiju stiglo 29.500 doza cjepiva protiv gripe. Cijepljenje počinje u ponedjeljak
- Otkriće. Johnson je 2021. planirao vojni napad na nizozemsku tvornicu cjepiva protiv korone
Znanstvenici su. čini se, konačno dokazali razlike u imunološkom odgovoru koje objašnjavaju zašto neki ljudi nisu bili zaraženi Covidom.
Namjerno su zarazili 36 zdravih odraslih dobrovoljaca koji nikad prije nisu bili zaraženi koronavirusom, niti su bili cijepljeni. Studija je provedena 2021. na vrhuncu epidemije, a dobrovoljcima je kroz nos data mala doza Covid virusa. Aktivnost imunoloških stanica u krvi i sluznici nosa potom je praćena na 16 sudionika studije – šest ljudi razvilo je infekciju i razboljelo se, tri su osobe bile prolazno pozitivne, ali bez razvoja pune infekcije, a sedam je doživjelo takozvanu “abortivnu infekciju”.
Ta podskupina nikad nije bila pozitivna, ali su testovi pokazali da su razvili imunološki odgovor.
U potonje dvije skupine, uzorci prije izlaganja Covidu pokazali su da su dobrovoljci imali visoke pozadinske razine aktivnosti u genu zvanom HLA-DQA2.
“Ove stanice će uzeti malo virusa i pokazati ga imunološkim stanicama i reći da se radi o nečemu stranom. I da ga moraju riješiti”, rekla je dr. Kaylee Worlock s UCL-a, prva autorica studije, prenosi The Guardian.
Nalazi, objavljeni u časopisu Nature, sugeriraju da ljudi koji imaju visoku razinu aktivnosti u ovom genu mogu imati učinkovitiji imunološki odgovor na Covid, što znači da infekcija nikada ne prelazi prvu liniju obrane tijela. Međutim, nisu bili potpuno imuni – volonteri su praćeni nakon studije i neki su kasnije dobili Covid.
Kod ljudi koji su nakratko bili pozitivni, znanstvenici su također zabilježili brzi imunološki odgovor u nazalnim stanicama, unutar jednog dana nakon izlaganja, i sporiji imunološki odgovor u krvnim stanicama. Nasuprot tome, oni koji su razvili potpunu infekciju imali su mnogo sporiji nazalni odgovor, počevši u prosjeku pet dana nakon izlaganja, dopuštajući virusu da se uspostavi.
“Ova otkrića bacaju novo svjetlo na ključne rane događaje koji ili omogućuju virusu da se zadrži ili ga brzo ponište prije nego što se razviju simptomi. Sada imamo mnogo bolje razumijevanje cijelog raspona imunoloških odgovora, što bi moglo pružiti osnovu za razvoj potencijalnih tretmana i cjepiva koja oponašaju ove prirodne zaštitne reakcije”, rekao je dr. Marko Nikolić, viši autor studije na University College London i počasni konzultant za respiratornu medicinu.