ZAGREB – Zakon o komunalnom gospodarstvu, koji regulira održavanje cesta, zelenih površina, groblja, javne rasvjete, građevina javne namjene i čistoću javnih površina – ponovno doživljava izmjene, čak devetnaesti put od prvog zakona iz 1995. godine. Iako Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja kao zakonodavac to demantira, od upućenih u problematiku može se čuti kako će najnovije izmjene zakona, moguće, donijeti poskupljenja na teret građana.

Prijedlog zakona prihvaćen je u prvom čitanju u Saboru početkom veljače te bi se u drugom čitanju trebao naći prije odlaska saborskih zastupnika na ljetovanje 15. srpnja. Kako predviđa, komunalna poduzeća – za održavanje cesta, groblja, javne rasvjete i ostala (odvoz otpada više nije definiran ovim zakonom) – više se neće smjeti baviti tržišnim djelatnostima, što u praksi znači da će, primjerice, komunalno poduzeće za održavanje groblja i dalje u nadležnosti imati prodaju grobnih mjesta, uređenje i održavanje groblja, ali ne i nuditi uslugu prodaje pogrebne opreme, vijenaca, osmrtnica – organizaciju pogreba općenito – već će taj dio posla obavljati privatna poduzeća.

Krpanje rupa

Kako upozorava Sonja Polonijo, dugogodišnja direktorica crikveničke Murvice, a danas suradnica Udruge gradova i savjetnica Hrvatske udruge stanara i suvlasnika – s kojom, kaže, mišljenje dijele i u Grupaciji komunalaca pri HGK – osim što će građani za ukop pokojnika sad morati ići na dva mjesta, godišnja grobna naknada bi mogla višestruko poskupjeti ne budu li grad ili općina za komunalce odvajali dovoljno iz proračuna. Poskupjeti bi mogla i grobna mjesta, ovisno o ponudi i potražnji, ako gradovi i općine ne pomognu komunalcima, koji drugačije neće moći nadoknaditi gubitak.

»Dosad su komunalna poduzeća zaradom od tržišnih djelatnosti krpala rupe zbog nedovoljnih proračunskih izdvajanja jedinica lokalne samouprave za uređenje javnih i zelenih površina, održavanje sportskih dvorana i sličnih kroničnih gubitaša. Komunalne tvrtke sad više te rupe neće imati čime krpati, i jasno je tko će sve to platiti – građani«, kaže Polonijo. Navodi primjer gradskoga groblja, koje je dosad organizacijom sprovoda, dakle zaradom od tržišnih djelatnosti, ostvarivalo neto dobit zahvaljujući kojoj su godišnje grobne naknade za građane, iz koje se plaća održavanje groblja, mogle iznositi stotinjak kuna godišnje. Sad će, upozorava Polonijo, sve što nosi profit ići privatnicima, a održavanje groblja morat će se nadoknaditi iz gradskih i općinskih proračuna, ili pak kroz povećanje grobne naknade.

Ispod cijene

»Posljedica ovakvih zakonskih rješenja je sasvim sigurno poskupljenje komunalnih usluga korisnicima, odlijevanje profita u privatne džepove i, kroz to, slabljenje davatelja komunalnih usluga. Gradovi i općine, čija su groblja do sada bila financijski samoodrživa, susrest će se s neminovnošću povećanih proračunskih izdvajanja za njihovo održavanje«, kaže Polonijo, uvjerena da će ovo zakonsko rješenje poskupjeti i tržišne i komunalne usluge.

Na pitanje može li se očekivati takav scenarij, iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja potvrđuju kako će komunalna društva morati prestati obavljati dio dosadašnjih poslova – groblja, primjerice, pogrebničku djelatnost, prodaju pogrebne opreme, cvijeća i slično, a trgovačko društvo koje održava nerazvrstane ceste, na primjer, neće moći više na tržištu izvoditi radove na izgradnji zgrada. »Nema razloga očekivati poskupljenje komunalnih usluga«, ipak ističu iz Ministarstva. Za poskupljenja nema razloga jer, napominju, nema pouzdanih podataka da se prihodom od obavljanja tržišne djelatnosti financira obavljanje komunalnih djelatnosti. Istovremeno, međutim, navode kako u dobrom broju slučajeva trgovačka društva obavljaju tržišne djelatnosti ispod uobičajene cijene na tržištu, »što može upućivati na zaključak da se tržišne djelatnosti obavljaju sredstvima namijenjenima za obavljanje komunalnih djelatnosti«.

Kako to komentira Polonijo, ako Ministarstvo pouzdano zna da komunalci rade ispod tržišnih cijena, privatnici će nužno cijene formirati »tržišnije«. »A to je samo jedna djelatnost. Posebna ‘poslastica’ su javne i zelene površine, zatim gradske sportske dvorane, u koje se privatnici sada ne guraju«, kaže Polonijo. Kako dodaje, iz odgovora Ministarstva zaključuje se da komunalci profit iz komunalnih djelatnosti prelijevaju u tržišne djelatnosti, iako ekstraprofite prema načelima komunalnog gospodarstva uopće ne smiju niti imati.