RIJEKA – U Gradskoj knjižnici Rijeka predstavljena je knjiga »Atlas za slijepe putnike« autora Mladena Blaževića. Riječ je o osmoj po redu Blaževićevoj knjizi, a izdana je u nakladi Biblioteke Bura Mozaik knjige. Uz autora, o knjizi su govorili urednik Andrija Škare te književnik Zoran Žmirić, a razgovor je moderirao Marko Hadjur iz Mozaika knjige.

»Atlas za slijepe putnike« zbirka je priča kojom se Blažević približava novoj publici šireći vlastiti tematski krug, no istovremeno ostaje vjeran poetici koju je potvrdio nizom zapaženih naslova. Sve se priče tematski dotiču pitanja identiteta, odnosno pojedinca koji se identitetski teško uklapa u šire zajednice, no priče su duljinom, žanrom i pristupom raznovrsne. Sadrži i izmišljene putopise, odnosno humoreske, a kako je Blažević izjavio, sve do nastanka ove zbirke mislio je da zbirke kratkih priča moraju biti ozbiljne, govoriti o nekim važnim temama i imati veliku umjetničku vrijednost.

– Kasnije mi je sinulo da upravo ti imaginarni putopisi mogu objediniti cijelu priču, jer su napisani u prvom licu, a to mogu biti ja ili bilo tko od nas. Ti slijepi putnici zapravo lutaju ovim vremenom koje se previše brzo mijenja i koje ne uspijevamo pratiti, a onda pokušavamo shvatiti što nam se događa. U tom je smislu to putovanje, odnosno potraga za istinama koje su, u ovom slučaju, vrlo bizarne. Moj lik koji putuje uvijek ide s nekim zadatkom, da bi otkrio nekakvu istinu, a u toj potrazi on želi razumjeti svijet koji ga okružuje, što je nešto što svi mi teško uspijevamo u današnje vrijeme, objasnio je Blažević.

Veliku ulogu u nastajanju Blaževićevih kratkih priča imale su upravo društvene mreže, odnosno Facebook, na kojemu je autor objavljivao prvo dosjetke, a naposljetku i priče koje su rezultat autorovih čestih imaginarnih putovanja. Priče na Facebooku pomno je pratio i Blaževićev prijatelj Zoran Žmirić, koji ističe kako je u njima vidio nešto potpuno magično te fantastičnu dozu autoironije, ali i kako su ga upravo te priče nagnale na pisanje romana »Putovanje desnom hemisferom«. Žmirić je istaknuo i kako ga je fasciniralo Blaževićevo namjerno odustajanje od kanona i normi koje se nalažu pri pisanju kratkih priča, čime je zbirci dao dinamiku.

– Kada krenete čitati ovu knjigu, ne možete stati. Ne možete čitati jedno poglavlje ili priču pred spavanje, ova se knjiga jednostavno uzme i pročita. Dodatna je vrijednost to što ima natruhu cikličke strukture, tako da je želite krenuti čitati iznova, kazao je Žmirić koji je na promociji i pročitao dvije vrlo kratke, no iznimno snažne priče od svega jedne ili dvije rečenice.

Više o uređivanju knjige kazao je Andrija Škare koji je kazao kako se urednički posao u ovom slučaju svodio na slaganje koncepta zbirke. Referirao se i na cikličku strukturu zbirke te kazao kako se mora doći od prve do zadnje priče kako bi se razumjela njihova povezanost – prva se priča odvija u dalekoj budućnosti, a zadnja u dalekoj prošlosti, dok se sve priče između odvijaju u sadašnjosti. No, bez daljnjih spoilera – više o knjizi možete saznati upravo iz nje same.