Iako je Europska središnja banka snizila ključne kamatne stope, dijelu hrvatskih građana koji otplaćuju kredite uz promjenjive stope kamate će uskoro porasti, a radi se o kreditima u otplati vezanim uz nacionalnu referentnu stopu (NRS).

Od iduće godine porast će međutim rate i onima koji ih otplaćuju uz promjenjivi euribor, i to zbog rasta domaćeg zakonskog limita za te stope, potvrdio je Vedran Šošić, savjetnik guvernera Hrvatske narodne banke.

Kazao je to na marginama 30. međunarodne ekonomske konferencije u Dubrovniku.

– Za većinu građana koji otplaćuju kredite neće se desiti ništa jer imaju fiksne stope, no oko trećine ima promjenjive, od čega dio njih u bazi ima nacionalnu referentnu stopu čije kretanje ovisi o kretanju kamata na depozite.

Kako rastu kamate na depozite, tako ide gore i NRS, a onda i dio ovih kamata. Riječ je o 67.000 stambenih i oko 110 tisuća partija gotovinskih kredita, kaže Šošić.

Njima će, ovisno o tome koliko će ići gore NRS, a sada se diže za 0,3 posto, rate porasti od pet do deset eura, do mogućih 25 eura manjem broju partija.

Tvrtkama jeftinije

No, Šošić nam je potvrdio da će uskoro ići gore i kamate na kredite u otplati građana koji u bazi svojih promjenjivih kamata imaju sam euribor (njih je manje), iako on pada. To će povećanje nastupiti od iduće godine, 2025., i isto će biti blago, kao kod NRS-a, ali iz drugih razloga.

– Iduće godine može se očekivati i povećanje kamatnih stopa na kredite građanima vezane uz euribor jer su oni sada na gornjoj granici zakonskog ograničenja od 3,73 posto.

Kako se polako u drugoj polovici godine budu povećavale kamatne stope na postojeće kredite, tako će se i to zakonsko ograničenje s određenom vremenskom odgodom povećati, objasnio je Šošić.

Kaže da bi te kamatne stope i sada bile puno više da nema limita, a sada su na 3,73, praktički na razini euribora. Na to još banke dodaju maržu, tumači Šošić.

Potvrdio je da poduzeća koja otplaćuju kredite uz euribor nemaju limita: kod njih su i dosad kamate slobodno rasle, a sad padaju, u skladu s kretanjem ključnih stopa i euribora. S obzirom da država izdaje obveznice i trezorce za građane kako bi konkurirala bankama u privlačenju viškova likvidnosti, utječe i na dizanje stopa na oročenje, a onda i na kamate na kredite preko NRS-a.

Uloga države

Hoće li možda iz tog razloga stati s novim izdanjima koji pogoduju štedišama i ulagačima, ali posredno čini se vrše pritisak na kamate i dužnike, pitali smo Zvonimira Savića, premijerovog savjetnika, koji je u ime Vlade sudjelovao u radu konferencije.

– To je neovisno o djelovanju banaka. Vlada, odnosno Ministarstvo financija, ima svoj plan kada će obveznice izdavati i to će biti na korist naših građana, i tako će biti i u budućnosti.

Mislimo da ovakav nastup Vlade utječe pozitivno na financijska i tržišta kapitala, i stvara određeni pritisak za bolje uvjete koje građani mogu dobiti na financijskom tržištu.

Nama je bilo bitno da građanima ponudimo hrvatske obveznice po kamatama koje su atraktivne. Koristi su velike jer građani dobivaju kamate i troše to u Hrvatskoj, rezonira Savić.

On je govorio i o tome da je Europska komisija dala pozitivnu preliminarnu ocjenu našeg petog zahtjeva za isplatu sredstava iz Plana oporavka i otpornosti, po čemu je, kaže, Hrvatska prva, najbrža i najuspješnija u provedbi Plana: trenutno imamo uplaćenih 3,7 milijardi eura, a kad nam u sedmom mjesecu dođe i peta tranša, imat ćemo 4,5 milijarde eura, računa Savić.

Specifičan monetarni prijenos

U teoriji, kada ključne stope valutnog područja padaju (a ECB ih je počeo smanjivati), trebale bi padati i kamate na kredite građanima i poduzećima – ukoliko transmisijski mehanizam monetarne politike djeluje.

I kod nas bi se taj prijenos trebao osjetiti, ali tek s vremenskom odgodom i ako ECB i nastavi smanjivati ključne stope. Prijenos je međutim kod nas još i pomalo iskrivljen, i bit će zakasnio, no duljem roku, u spomenutim okolnostima, trebao bi ipak jačati.

Specifičnost domaćeg tržišta je da, prvo, većina kredita ima fiksne stope, a drugo, kako je pojasnio Šošić, promjenjive su za dio kredita u otplati dijelom vezane uz nekadašnji, domaći NRS, iz doba kune, koji se za nove kredite više ni ne može ugovoriti.

Treći faktor je zakonski limit za promjenjive stope koji je svojevremeno kod nas uveden da bi se zaštitilo ljude jer su banke te kamate dizale kako su htjele.

Banke su ga zaobilazile nudeći spomenute kredite s fiksnim stopama. No, i taj se plafon revidira i veže za kretanja na tržištu, te će se, kako navodi Šošić, uskoro još i malo povećati, »ostavivši« tako prostora bankama da kamate, koje su ranije bile prigušene nižim limitom, u kratkom roku još malo i podignu.