snimio Sergej Drechsler
Najčešći razlog zbog kojeg se hranu lani povlačilo iz prodaje, bila je biološka opasnost – prisutnost bakterija salmonela i E.coli, kao u slučaju poljskog kebaba, zatim zbog bakterije Listeria monocytogenes, histamina i slično. Svih šest zabranjenih za prodaju i povučenih mesnih proizvoda lani, ne uključujući perad, bilo je domaće.
ZAGREB – Zbog poljskog se kebaba zaraženog salmonelom i bakterijom E.coli digla velika medijska buka, ne bez razloga, no kad je u pitanju meso zaraženo opasnim bakterijama – imamo ga često i kod kuće. Pobrojili smo i pregledali sva upozorenja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu o povlačenju zdravstveno neispravnih proizvoda s tržišta – hrane, dodataka prehrani ili pribora za jelo – u prošloj i ovoj godini, i došli do zaključka da je svih šest, od ukupno šest povučenih mesnih proizvoda u prošloj godini, ne računajući one od peradi, bilo hrvatskog porijekla. Od šest proizvoda od peradi, pak, četiri su bila iz uvoza, a dva domaćeg porijekla.
Ukupno su lani i u ovoj godini s polica povučena 63 proizvoda, pri čemu u prošloj godini njih 58 – mesnih i ribljih, zatim proizvoda od povrća, slatkiša, dodataka prehrani i pribora za jelo. Dakle, riječ je o proizvodima koji su već bili došli do trgovačkih polica i stola potrošača.
Biološka opasnost
Kako nam je odgovoreno iz Ministarstva poljoprivrede, tijekom prošle godine je pak u nadzorima Veterinarske inspekcije otkriveno i još gotovo 4,5 tona junećeg mesa, mesa janjadi i odojaka, koje je moralo biti uništeno. Meso je pronađeno u pet odobrenih klaonica, u četiri registrirane mesnice, u jednoj ilegalnoj klaonici i na dva seoska gospodarstva. Protiv prekršitelja je podignuto 17 prijava, a Zakonom o hrani za te su prekršaje predviđene kazne od 50.000 do 100.000 kuna za pravnu, i od 5.000 do 10.000 kuna za fizičku osobu.
factboxMeđu proizvodima u kojima su 2017. utvrđene biološke opasnosti, najviše su bili riba i riblji proizvodi iz Španjolske, meso peradi iz Brazila te meso i mesni proizvodi iz Hrvatske, kaže izvještaj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Pritom, meso i mesni proizvodi u kojima je utvrđena salmonela, najčešće je bilo – domaće. Među značajnijim vrstama proizvoda u kojima su utvrđene pak kemijske opasnosti (živa, arsen i sl.) u 2017. godini su se nalazili riba i riblji proizvodi iz Španjolske i Hrvatske, keksi iz Srbije i BiH te materijali u kontaktu s hranom iz Kine. Izvješće za 2018. godinu tek treba biti objavljeno.
Najčešći razlog zbog kojeg se hranu lani povlačilo iz prodaje, bila je biološka opasnost – prisutnost bakterija salmonela i E.coli, kao u slučaju poljskog kebaba, zatim zbog bakterije Listeria monocytogenes, histamina i slično. Svih šest zabranjenih za prodaju i povučenih mesnih proizvoda lani, ne uključujući perad, bilo je domaće.
U prosincu prošle godine s tržišta je, primjerice, povučen suhi hamburger domaćeg proizvođača zbog prisustva Listerie monocytogenes, prodavan u maloprodajnim objektima proizvođača. Povučeni pureći ćevapčići i pljeskavice dolazili su iz Slovenije i bili zaraženi salmonellom spp., strojno otkošteno pileće meso jednog domaćeg proizvođača povučeno je zbog iste bakterije, a distribuiran u mesnice. Povučene su i domaće kobasice zbog bakterije Listeria monocytogenes, kao i, primjerice, pileći batak-zabatak otkošteni smrznuti porijeklom iz Poljske, zbog salmonele.
factboxAko mediji, prelistavajući internetske stranice Ministarstva poljoprivrede ili Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu ne nalete na obavijesti o povlačenju neke hrane s tržišta, potrošači koji sporan proizvod već imaju na stolu ili u frižideru, to nikad neće niti doznati. O povlačenju opasnih proizvoda potrošače se informira samo preko tih stranica koje, ruku na srce, sigurno nisu svakodnevno štivo građana. Na taj je problem naš list upozoravao još 2012. godine, no otad se ništa nije pomaknulo, promjerice na način da nadležna tijela svaku obavijest o opasnoj hrani i predmetima za opću uporabu šalju i medijskim kućama kako bi informacija što prije došla do potrošača. A kad obavijest do potrošača dođe, on ima pravo od trgovca, uz račun, zatražiti povrat novca. Ukoliko bude odbijen, što je rijetkost, obratiti se treba inspekciji. Ako je proizvod već konzumiran, i dođe do posljedica, potrošač će medicinsku dokumentaciju uz ambalažu ili, još bolje, dio sadržaja u ambalaži, predati sanitarnoj inspekciji, a ona zatim dalje postupati. Potrošač ima pravo na naknadu štete, i svih ostalih troškova i gubitaka, poput smanjenih prihoda zbog bolovanja.
Salmonelozu, zaraznu bolest, najčešće uzrokuje hrana životinjskog porijekla – jaja, mlijeko i meso, ali i biljna hrana zagađena salmonelama po svojoj površini. Zato je potrebno prije konzumacije, posebno pileće meso, dobro termički obraditi, na najmanje 70°C u vremenu od jedne minute, sve dijelove mesa.
Nesretan mjesec
U srpnju je s tržišta maknuta jedna domaća salama, također zbog listerije, prodavana kupcima izravno iz proizvodnog objekta malog kapaciteta koji se nalazi u Sisačko-moslavačkoj županiji. U istom je mjesecu povučen i poljski pileći file od prsa, paradoksalno, ali »A klase«, zbog pronalaska bakterije S.enteritidis. Mjesec dana ranije je zbog salmonele s tržišta povučen i domaći kebab, kao i u Dalmaciji proizvedeni smrznuti ćevapi, zbog prisutnosti salmonele i E. coli. Lipanj je bio nesretan mjesec i za jednu domaću polutrajnu kobasicu sa salmonelom, koju se prodavalo u mesnicama, dok je u ožujku povučeno bilo i mljeveno pureće meso domaćeg proizvođača, također zbog salmonele.
