Hrvatska sutra bira svojih 12 zastupnika u Europskom parlamentu. Birališta su otvorena od sedam do 19 sati. Prve rezultate Državno izborno povjerenstvo (DIP) počet će objavljivati tek u 23 sata jer se u nekim zemljama članicama tek tada zatvaraju birališta. Bira se po razmjernom D’Hondtovom sustavu, ali za razliku od parlamentarnih izbora ovdje je cijela zemlja jedna izborna jedinica. Nema ni posebnih izbornih jedinica za manjine i takozvanu dijasporu. Izborni prag je pet posto. Birači će moći izabrati između 25 stranačkih i neovisnih lista. Kao i na parlamentarnim izborima, moguće je osim za listu glasati i za jednog od 12 kandidata na njoj. U slučaju da on dobije više od deset posto glasova od onih koje je dobila lista, on tada preskače kandidate koji su na njoj ispred njega. Ako bude više takvih kandidata, poredak se određuje po broju preferencijalnih glasova. Ako nitko od kandidata na pojedinoj listi ne dobije više od deset posto preferencijalnih glasova, onda se poredak za ulazak u Europski parlament određuje na osnovu originalnog redoslijeda na listi.

Klubovi zastupnika

Oko 370 milijuna birača u zemljama članicama Europske unije ovih dana bira novi, 10. saziv Europskog parlamenta, koji će u sljedećih pet godina zajedno s Europskom komisijom i nacionalnim vladama voditi Europsku uniju.

Iako u većini zemalja članica to jest tako, Europski izbori se ne održavaju svugdje u nedjelju 9. lipnja. Tako je na primjer Nizozemska svoje izbore već odradila. Nizozemci su na izbore izašli u četvrtak 6. lipnja. Česi su počeli glasati jučer, a nastavljaju danas. Danas, u subotu, izbori su i u Latviji, Malti i Slovačkoj, a u svim ostalim članicama izbori su kao i u Hrvatskoj sutra, u nedjelju 9. lipnja. Bira se 720 zastupnika, 15 više nego u prethodnom sazivu. Broj zastupnika iz svake pojedine članice određuje se prema broju stanovnika, prema načelu takozvane degresivne proporcionalnosti, odnosno što neka zemlja ima više stanovnika to je više potrebno glasova za izbor jednog zastupnika. Time se izašlo ususret manjim zemljama članicama. Ugovor o EU-u određuje da neka zemlja može imati najviše 96 (Njemačka), a najmanje 6 zastupnika (Cipar, Luksemburg, Malta).

Zastupnički klubovi u Europskom parlamentu nisu organizirani prema državljanstvu zastupnika nego prema političkoj pripadnosti. Za osnivanje zastupničkog kluba potrebno je najmanje 23 zastupnika iz najmanje jedne četvrtine država članica, to jest iz sedam država. Prošli, 9. saziv imao je sedam klubova zastupnika. Dio zastupnika ne pripada nijednom zastupničkom klubu i djeluju kao nezavisni.

Spitzenkandidati

Ovi će izbori odlučiti i o sudbini takozvanom konceptu vodećih ili spitzenkandidata. Riječ je o modelu kojim se nastoji uspostaviti izravna veza između izbornih rezultata i izbora predsjednika Europske komisije. Međutim, problem je u tome što birači ne glasaju za europsku listu neke stranke, već se u stvarnosti održavaju nacionalni izbori u 27 zemalja članica. Prvi put taj je model primijenjen neformalnim dogovorom 2014. godine.

Na ovim izborima za Europski parlament predloženo je pet spitzenkandidata. To su Austrijanac Walter Baier (Europska ljevica), Talijan Sandro Gozi (Renew Europe Now, liberali), Ursula von der Leyen (Europska pučka stranka), njena sunarodnjakinja Terry Reintke (Europski zeleni) te kandidat Stranke europskih socijalista Nicolas Schmit koji dolazi iz Luksemburga. Europski konzervativci i reformisti (ECR) protive se konceptu vodećih kandidata, te zbog toga nisu istakli svog kandiata.