Zbog odugovlačenja Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) više od dvije milijarde eura spremnih investicija u energetske projekte je na čekanju, što ima negativan utjecaj na cijelo gospodarstvo, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca i traži hitno donošenje odluke o naknadi za priključak na elektroenergetsku mrežu kako bi se »odblokirale« investicije u obnovljive izvore energije, čiji je ukupni kapacitet proizvodnja čak 1.500 megavatsati energije.

Naime, HERA odluku o naknadi za priključak na mrežu odgađa još od kraja 2022. godine zbog čega investitori koji su ishodili energetsko odobrenje po prijelaznim odredbama, a zbog nepoznate cijene priključenja na mrežu, ne mogu sklopiti ugovor o priključenju i nastaviti s daljnjim procedurama, dok im cijelo vrijeme teče rok od pet godina za završetak projekta.

Propuštene prilike

Osim naknade za priključak, zastoj investicija uzrokovan je i izostankom objave javnog natječaja za dodjelu tržišne premije za poticanje obnovljivih izvora energije što bi trebao učiniti Hrvatski operater tržišta energije (HROTE), podsjećaju u HUP-u i dodaju da je natječaj konačno objavljen tek u travnju 2023. godine, ali smo zbog toga, kažu, propustili priliku za povećanje proizvodnje obnovljive energije u prošloj godini.

Na odugovlačenje HERA-e i blokadu investicija krajem ožujka je upozorilo i Udruženje za obnovljive izvore energije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori koje je još u ožujku prošle godine Vladi i resornom ministarstvu uputilo tzv. position paper – dokument koji sažeto analizira najveće prepreke investitora u postrojenja u zelenu energiju te nudi rješenja.

No, ni nakon godinu dana nisu dobili nikakav odgovor pa su krajem ožujka ove godine predstavili novi position paper i opet upozorili na zastoj investicija, odnosno činjenicu da Hrvatska još uvijek ima najdugotrajniji proces razvoja projekata obnovljivih izvora energije u Europi te pozvali na nastavak konkretnih mjera i poteza u što kraćem roku.

Novim position paperom traže osnivanje međuresorne radne skupine i donošenje posebnog zakona za ulaganja u obnovljive izvore enegije, kao i zakona o geotermalnoj energiji.

U HGK-u također upozoravaju da je, paradoksalno, zaštita okoliša još uvijek najdulja procedura, traje od četiri do šest puta duže nego što je zakonski propisano, odnosno traje toliko dugo da se može dogoditi da investitor izgubi već dodijeljeno energetsko odobrenje dok čeka!

Kasni i donošenje potrebnih podzakonskih akta i pravilnika, a zbog sporih administrativnih procedura pada udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj, napominju u HGK-u, i dodaju da nije izgledno da ćemo ispuniti planove postavljene u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO), točnije cilj od 1.500 megavata novih projekata obnovljivih izvora energije do kraja ove godine.

Predsjednik Udruženja za obnovljive izvore energije HGK-a i nekadašnji predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović navodi da se nerijetko događa da podzakonski akti nisu usklađeni i dolazi do kolizija jer se ne ažuriraju istovremeno.

Primjerice, spremnike energije jedan dio regulative definira, dok u drugom uopće nisu spomenuti, te dodaje da »gotovo da nema područja gdje tumačenja odredbi različitih javnih tijela ne predstavljaju problem«.

Spora administracija

HUP stoga predlaže da se dio administrativnih postupaka, koji značajno kasne, predaju energetskim institutima, a da se za razvoj mreže koriste sredstva iz NPOO-a, a od HERA-e dodatno traže i da se olabave rokovi Hrvatskog operatera prijenosnog sustava (HOPS).

U HUP-u također ističu da je naročito važno dodatno otvoriti tržište električne energije konkurenciji u cilju većih ulaganja u inovacije i projekte obnovljive energije te smanjenja cijene električne energije za tvrtke ispod prosjeka EU-a i pouzdanije opskrbe električnom energijom.

Ipak, zalaganjem HGK-a u zadnjih su godinu dana doneseni Uredba za energetsko odobrenje, kao i Pravila o priključenju na distribucijski i prijenosni sustav te Mrežna pravila; donesena je i izmjena i dopuna Pravilnika o jednostavnim građevinama koja ide u prilog sunčanim i agrosunčanim elektranama snage do 10 megavata te su riješeni skoro svi zahtjevi za energetsko odobrenje za projekte koji su ranije krenuli s razvojem i na koje se primjenjuje prijelazna regulativa.

Nesigurnost u tržišnom natjecanju

U HUP-u također napominju da bi HERA trebala djelovati brzo i efikasno u interesu tržišta, potrošača i gospodarstva te navode loš primjer djelovanja HERA-e u praksi, a tiče se opskrbe plinom.

– HERA je u travnju 2024. godine poništila natječaj za odabir opskrbljivača plinom za razdoblje od 2024. do 2027. godine zbog rizika od prevelike koncentracije na tržištu, međutim nakon ponavljanja natječaja, situacija se nije bitno promijenila. Poništenjem natječaja i nedostatnom konzultacijom ključnih energetskih subjekata, stvara se nesigurnost u tržišnom natjecanju što može samo negativno djelovati na poticanje konkretnosti na tržištu plina, poručuju iz HUP-a.