Europska središnja banka, njeno Upravno vijeće, na jučerašnjoj je sjednici odlučilo sniziti ključne kamatne stope, i to za 0,25 postotnih bodova, odnosno 25 baznih bodova, čime je, kako je bilo i očekivano, počela nova era snižavanja kamatnih stopa u eurozoni. U skladu s tim, priopćeno je iz ECB-a, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja smanjit će se na 4,25 posto, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana na 4,50 posto, a kamatna stopa na novčani depozit na 3,75 posto. Smanjenje će stupiti na snagu 12. lipnja ove godine. Podsjetimo, ECB je podizao ključne stope od srpnja 2022., te su od tada pa do jeseni 2023. kumulativno povećane za 4,5 postotnih bodova, sve kako bi se suzbila u jednoj fazi i dvoznamenkasta inflacija u eurozoni. Kako je ECB povećavao stope, počela se hladiti i potražnja za kreditima, potrošnja i investicije, a eurozona zapela u stagnaciji. Neko vrijeme ključne stope stoje na istoj, relativno visokoj razini, i sada je očito procijenjeno da se može pomalo krenuti u popuštanje monetarne politike.

Cjenovni pritisci

Inflacija očito više nije toliki problem, iako su je zapravo revidirali na malo više od projekcija iz ožujka, no trend pada je jasan. Kada ECB jednom krene sa snižavanjem stopa, očekuje se da će se to odmah (preko euribora) ili s određenim vremenskim odmakom odraziti i na cijene kreidita za građane i tvrtke, a i cijena javnog duga smanjuje se. Inače, tržišta već neko vrijeme očekuju ovakav razvoj događaja jer strah od recesije nadmašuje strah od inflacije, no u ECB-u su se čekali friški podaci o kretanju cijena i povećanja plaća. Naime, zbog rasta inflacije, rasle su i plaće kako bi se sačuvala njihova realna vrijednost što je kod središnje banke stvaralo bojazan od inflatorne spirale. No, prvi korak u pravcu pada kamata – napravljen je. Očekuje se da će ECB u još barem dva navrata smanjiti kamate do kraja ove godine, no iz središnje banke ograđuju se i kažu da će sve ovisiti o tekućim podacima. U priopćenju sa sjednice obrazložili su svoju odluku.

– Na temelju nove ocjene inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike u ovom je trenutku, nakon devetomjesečnog razdoblja u kojem nismo mijenjali kamatne stope, primjereno ublažiti restriktivnost monetarne politike. Od sastanka Upravnog vijeća u rujnu 2023. inflacija se smanjila za više od 2,5 postotnih bodova i inflacijski izgledi znatno su se poboljšali. Smanjila se i temeljna inflacija, što dodatno upućuje na zaključak o slabljenju cjenovnih pritisaka, i smanjila su se inflacijska očekivanja za sva razdoblja. Uvjeti financiranja ostali su restriktivni zbog monetarne politike, što je pridonijelo smanjenju potražnje i održavanju čvrste usidrenosti inflacijskih očekivanja te tako dalo velik doprinos smanjenju inflacije. Istodobno, unatoč napretku ostvarenom u proteklim tromjesečjima, domaći cjenovni pritisci i dalje su snažni u uvjetima povećanog rasta plaća te će inflacija vjerojatno ostati na razinama višima od ciljne u velikom dijelu sljedeće godine.

Procjene stručnjaka

Najnovije projekcije stručnjaka Eurosustava za ukupnu i temeljnu inflaciju revidirane su naviše za 2024. i 2025. u odnosu na projekcije iz ožujka. Stručnjaci sada predviđaju da će ukupna inflacija prosječno iznositi 2,5 posto u 2024., 2,2 posto u 2025. i 1,9 posto u 2026. U vezi s inflacijom bez energije i hrane stručnjaci predviđaju prosječnu stopu od 2,8 posto u 2024., 2,2 posto u 2025. i 2 posto u 2026. Gospodarski rast trebao bi se povećati na 0,9 posto u 2024., 1,4 posto u 2025. i 1,6 posto u 2026., stoji u priopćenju ECB-a, uz uobičajeni dodatak da se »Upravno vijeće odlučno zalaže za skori povratak inflacije na njegov srednjoročni cilj od 2 posto«. Navode i da će ključne kamatne stope ostati dovoljno restriktivne (jer one to još uvijek jesu, op.a.) onoliko dugo koliko bude potrebno za postizanje tog cilja. Ponovili su da i ne određuju ništa unaprijed, nego se rukovode podacima.