Nastavak ulaganja većih od pola milijarde eura u povećanje kapaciteta transportne plinske mreže i spojeva plinovoda prema susjednim državama, putem kojih bi se plin iz Terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku izvozio na okolna tržišta, najavio je danas u Omišlju premijer Andrej Plenković, prilikom obilaska LNG terminala koji bi do iduće godine trebao udvostručiti svoj kapacitet, na 6,1 milijardu kubičnih metara plina, što daleko nadmašuje ukupne potrebe domaćeg tržišta za ovim energentom.

Plenković je istaknuo da su na LNG terminal dosad pristala 72 broda s teretom ukapljenog prirodnog plina te da je s Terminala u plinsku mrežu isporučeno 7,7 milijardi kubičnih metara prirodnog plina.

Izvoz s Krka u regiju

– Nabava terminala za ukapljeni prirodni plin bila je strateška odluka u mandatu naše prve vlade, realizirana u drugom mandatu i na taj smo način kao država, gospodarstvo i građani stekli neovisnost po pitanju opskrbnih pravaca plinom.

Vlada je svojim mjerama pritom, za vrijeme energetske krize, omogućila da taj plin bude građanima cjenovno prihvatljiv, rekao je Plenković, naglasivši da je i udvostručenje kapaciteta LNG terminala također strateški važna odluka.

– Novi modul za uplinjavanje, koji proizvodi Wartsila, zajedno s ostalim potrebnim preinakama, bit će ugrađen do 1. listopada 2025. godine. Time ćemo kapacitete Hrvatske kao regionalnog čvorišta dignuti na 6,1 milijardu kubičnih metara prirodnog plina.

Godišnja potrošnja u Hrvatskoj je oko 2,8 milijardi kubičnih metara, što znači da imamo ogroman prostor da plin koji dolazi na Krk plasiramo drugim zemljama kojima je potreban, bilo da je riječ o Sloveniji, Mađarskoj, Bavarskoj ili u budućnosti, putem južne interkonekcije, prema BiH, rekao je Plenković.

Energent budućnosti

Da bi se plin u budućnosti mogao izvoziti u tolikim količinama, na adekvatan način, nastavio je, iskorištena su sredstva iz instrumenta RePower EU.

– Čak 533 milijuna eura ulažemo u povećanje kapaciteta naših plinovoda. Plinacro u ovom trenutku ulaže u povećanje kako bismo kroz transportni sustav mogli otpremiti tako velike količine.

Važno je naglasiti da će se cijevima koje će se ugrađivati moći transportirati i energent budućnosti, a to je vodik. Riječ je o cjelovitoj, dugoročno promišljenoj investiciji koja Hrvatsku na energetskoj karti Europe stavlja u sasvim novi položaj, rekao je Plenković.

Hrvatska na četiri koridora

Osvrnuo se i na uvrštavanje Hrvatske na četiri transeuropska prometna koridora, čime dobiva na važnosti i kao prometno čvorište.

– Uz Njemačku smo jedina zemlja koja je na četiri koridora. Ovo sve govorim uoči izbora za Europski parlament kako bismo bolje razumjeli koliko smo napravili za jačanje naše energetske i prometne infrastrukture, jer je svako ucrtavanje prometnih pravaca u transeuropske prometne mreže osnova za financiranje projekata na tim koridorima, pri čemu nam je izuzetno važno bilo da prvi put i Dalmaciju stavimo u mrežu tih koridora. Cilj nam je da sve županije dođu u ravnopravan ekonomsko-prometni položaj, rekao je Plenković.