Prijevodi su mostovi između kultura, a upravo je jedan takav most sagrađen hrvatskim izdanjem knjige Papirnati konj, predstavljene u utorak u Gradskoj knjižnici Rijeka. Papirnati konj autobiografski je roman riječkog književnika koji je pisao na talijanskom jeziku – Osvalda Ramousa. Ramous slovi kao jedan od najznačajnijih svoje “vrste”, a knjiga je dobila svoju hrvatsku verziju u izdanju Istarskog ogranka DHK Pula i Čakavskoga sabora.

Na predstavljanju su sudjelovali urednik dr. Boris Domagoj Biletić, dr. Gianna Mazzieri-Sanković i prof. dr. sc. Irvin Lukežić. Roman je s talijanskoga prevela Lorena Monica Kmet.

Osim što je roman autobiografski, on je i svojevrsna biografija grada Rijeke u prvoj polovici 20.stoljeća. Kako objašnjava prof. dr. sc. Irvin Lukežić, kroz roman se prikazuju razne etape života, ali napisane na lirski i zanimljiv način. “Tada su vremena bila jako zanimljiva – radnja počinje prije 1. svjetskog rata, a završava u 2. svjetskom ratu – prikazuje nam se sudbina čovjeka i sudbina grada kroz jednu umjetničku, književnu vizuru. To je nešto što je uvijek zanimljivo”, kazao je Lukežić.

Iako je autor živio u prošlom stoljeću, uvijek postoji motivacija da se vrijedne knjige prevedu, pogotovo ako se radi o spoju kultura. “Motivacija da se sad objavi prijevod knjige bila je da se više upoznaju i povežu talijanska i hrvatska kultura, jer je to na neki način i naša obveza, jer je to književnost na talijanskom jeziku u Rijeci. Prijevodi su mostovi između kultura i između jezika i zato je to nama dragocjeno”, objasnio je Lukežić koji smatra da je knjiga višestruko vrijedna – ne samo sadržajno, nego i zato što predstavlja simbolički čin, a to je da nam se naš autor sada može obratiti i na hrvatskom jeziku.

Iako je Rijeka jedan od glavnih likova u romanu, ono što je važno kod Ramousa je životna ljudska priča te sam čovjek. Djelo govori upravo o tom aspektu čovječnosti te uloge i dileme čovjeka u svijetu. “Roman ne govori o političkoj povijesti, kronološkoj povijesti, nego o onome kako sam čovjek doživljava tu povijest”, zaključio je Lukežić.