Hrvatski građani ove godine većinom planiraju neko putovanje po Hrvatskoj i Europi, a izvan nje tek rijetki, a na godišnjem odmoru prosječno će potrošiti nešto malo iznad 1.000 eura, pokazalo je novo istraživanje MasterIndex na uzorku od oko tisuću odraslih građana.

Tradicionalno istraživanje Mastercarda o putovanjima pred ljeto provela je agencija Improve u ožujku ove godine uz napomenu da su uzorak građani-korisnici bankarskih usluga, kojih čak 92 posto planira planira putovati ove godine, što iz te kartične kuće opisuju i “optimističnim”.

Po Hrvatskoj ove godine planira putovati oko 77 posto ispitanih hrvatskih građana, po Europi nešto više od polovice njih, a izvan Europe tek njih 6 posto.

Ljetni odmor u Hrvatskoj planira 70 posto ispitanih građana, što je slično kao prošle godine, a ljetovati izvan Hrvatske zbog povoljnijih cijena preferira 7 posto onih koji neće ljetovati u Hrvatskoj.

Za putovanja i ljetovanja najveća prepreka svakom četvrtom ispitanom su financijske nemogućnosti, za 15 posto njih to je financijska nesigurnost, pri čemu istraživači ističu i da oni koji ne planiraju odlazak na more ove godine, njih najviše ili 37 posto žive na moru. Za polovinu njih koji žele ljetovati u Hrvatskoj privatan smještaj je i dalje najpopularniji izbor, slično kao i lani, u čemu će njih 35 posto biti u vlastitoj vikendici ili kod rodbine i prijatelja, u hotelima njih 17 posto, a tek 4 posto u kampovima.

Prosječno 10 dana na ljetovanju

Prosječno planiraju na ljetovanju biti deset dana, a ako su u vlastitom ili prijateljskom smještaju to se produljuje na oko 14 dana, dok je to u hotelima oko devet dana i u kampovima deset. Na ljetovanju planiraju prosječno potrošiti oko 1.000 eura, odnosno najviše njih ili 39 posto 500 do 1.000 eura, a manje od 500 oko 30 posto građana.

Prema dobi, najviše će trošiti oni od 40 do 49 godina, kao i oni koji će birati hotelski smještaj više kategorije, prosječno oko 1.695 eura, a procjenjuje se i da će u hotelima biti i najveća dnevna potrošnja, oko 142 eura po osobi. U privatnom smještaju to je oko 91 euro dnevno, a najmanje će trošiti, oko 54 eura oni u vlastitom smještaju.

Potrošnja ovisi i s kime se putuje, pa se tako na odmorima s partnerom ili prijateljima troši više (115 eura dnevno po osobi) nego s obitelji (oko 36 eura dnevno po osobi), a nastavlja se i trend pada plaćanja smještaja gotovinom te sada 53 posto ispitanih građana to plaća karticama.

Na pitanje o porastu cijena općenito, manje građana je ove godine reklo da ih to brine nego lani odnosno njih 46 posto se brine ili za 10 postotnih bodova manje njih, a istraživači dodaju i da raste i udio onih koji nemaju briga vezanih uz putovanja.

Hrvatska prva u Europi po porastu noćenja izvan ljeta

U istraživanju je većina građana ili blizu 70 posto navela da im je za odabir destinacije najvažniji omjer cijene i kvalitete smještaj, a raste i udjel, na 41 posto, onih koji traže destinacije gdje nema gužvi.

Pritom iz hrvatskog ureda Mastercarda ističu u svemu važnost održivog turizma te prenose i rezultat iz godišnjeg izvješća Mastercard Economics Instituta Travel Trends 2024, prema kojemu turisti sve više žele na putovanja izvan ljeta (svibanj-lipanj i rujan-listopad). To je, prema glavnoj ekonomistici Mastercard Economics Institute za Europu Natalije Lechmanove, posebno izraženo u Hrvatskoj.

“Hrvatska s povećanjem od 4,5 postotna boda u broju noćenja izvan ljetne sezone u posljednjem desetljeću drži prvo mjesto u ovom pozitivnom trendu među europskim zemljama”, ističe Lechmanova