Fortenova grupa do 15. lipnja treba donijeti odluku o prodaji tvrtki iz svojeg poljoprivrednog biznisa – Belja, Vupika, PIK-a Vinkovici i Vinke – što je bio uvjet američkog HPS fonda za refinanciranje duga po obveznicama od 1,2 milijarde dolara.

Postupak potencijalne prodaje tvrtki iz Fortenovine divizije poljoprivrede započeo je u siječnju slanjem informativnih prospekata zainteresiranim kupcima, a krajem ožujka iz Fortenove su izvijestili da je za postupak dubinskog snimanja pozvan određeni broj odabranih ponuđača, no nije priopćeno o kojima je riječ.

Zasad je potvrđeno da je za kupnju Fortenovinih agrarnih kompanija zainteresirana Podravka, koja je to objavila na Zagrebačkoj burzi, a nagađa se da su u igri još tri ponuđača – Žito u vlasništvu Marka Pripunića, tvrtka Osatina Mirka Ervačića i navodno Meszaros grupa mađarskog biznismena Lörinca Mészárosa, koja se osim poljoprivrede bavi i građevinarstvom, turizmom, osiguranjima i industrijom, a u Hrvatskoj posluje već godinama i javnosti je poznata, primjerice, po gradnji hotela Riva’s Hotels & Resorta u Ičićima.

Pritisak na domaće

Glavni izvršni direktor i član Uprave Fortenova grupe Fabris Peruško je prilikom početka dubinskog snimanja zainteresiranih kupaca rekao da su u vodstvu kompanije zadovoljni što će u postupak ući s »nekoliko iznimno snažnih potencijalnih partnera«, dodavši da dovršetak procesa i dalje ovisi o pronalaženju strateškog partnera.

Iz Fortenove su pri tom poručili da će, kao i kod prodaje divizije zamrznute hrane i Leda, koja je zaključena 2021., biti usmjeren na »one koji će, osim plaćanja fer cijene, dati maksimalan doprinos daljnjem razvoju i očuvanju zaposlenosti i tradicije poljoprivredne proizvodnje«.

Osim što se službeno još uvijek ne zna koji su ponuđači osim Podravke odabrani za dubinsko snimanje, ne zna se ni u kojem bi se rasponu kretale ponude.

Neslužbeno se barata iznosom od 200 do 300 milijuna eura, koliko bi ponudili hrvatski kupci, do čak 500 milijuna eura koliko je, navodno, spreman platiti mađarski biznismen.

Zanimljivo je da poznavatelji tržišta i poljoprivredni konzultanti ulogu mađarskog igrača u prodaji Fortenovinog agrobiznisa smatraju isključivo oblikom pritiska na domaće kupce kako bi se postigla visoka prodajna cijena tvrtki kad dođe vrijeme za obvezujuće ponude.

Prema Fortenovinoj bilanci, imovina tvrtki iz divizije agrobiznisa iznosi oko 516 milijuna eura, od čega je dugotrajna imovina oko 300 milijuna eura, no pitanje je koliko je na vrijednost imovine utjecao manjak investicijskog održavanja u zadnjih sedam godina, koliko traje agonija bivšeg Agrokora.

Istodobno, obveze agrarnih tvrtki iznose 382 milijuna eura, uglavnom prema bankama, dobavljačima i leasingu. S druge strane, domaći zainteresirani kupci, Žito i Osatina, zajedno imaju oko 600 milijuna eura imovine, a ujedno su gotovo potpuno usporedive jer se bave gotovo istim djelatnostima – i jedna i druga imaju jako svinjogojstvo, muzne krave, tov junadi, tvornice stočne hrane, bioplinare, staklenike; Belje još ima siranu i vino, Žito mesnu industriju, uljaru, koke nesilice i šećerni biznis.

Specijalizirani poljoprivredni informacijski sustav Agroklub navodi da je prošla godina za Fortenovine tvrtke koje idu na prodaju bila solidna, i to zbog dobrih poslovnih rezultata u stočarstvu, dok je 2022. bila generalno najbolja poljoprivredna godina u zadnjih 10 godina, što donekle daje psihološku prednost prodavaču, naročito ako je u 2023. poslovanje bilo dobro.

Problem koncesija

Na kraju se postavlja najvažnije pitanje, a to je što će biti s državnim poljoprivrednim zemljištem kada isteknu koncesije, a prve istječu za 12 godina, jer mnogi strahuju da bi kupnjom tih tvrtki budući vlasnik mogao jefino dobiti i hrvatsko poljoprivredno zemljište.

Tvrtke iz Fortenovinog agrobiznisa pod koncesijama drže 33 tisuće državnog zemljišta, no po jako jeftinoj cijeni zakupa, koja je među najnižima u Europskoj uniji.

Iako se pretpostavlja da je u međuvremenu došlo do revalorizacije koncesijske naknade, odnosno da je ona podignuta, čak i tada su naknade još uvijek debelo ispod tržišnih cijena zakupa od 200 eura po hektaru.

Bivša ministrica poljprivrede Marija Vučković rekla je da je vlada predložila izmjene zakona o poljoprivrednom zemljištu kojima se tom zemljištu daje strateška važnost te da država ima pravo prvokupa i za privatno zemljište.

No, Vučković je također podsjetila da je Fortenova privatna kompanija te da joj država ne može uvjetovati kome će potencijalno prodati svoje poljoprivredne tvrtke, ali država, kaže, zato može kontrolirati upravlja li se adekvatno tim zemljištem.

Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata za 2022. godinu, hrvatsko poljoprivredno zemljište je najjeftinije u cijeloj Europskoj uniji, a ništa bolje ne stojimo ni s cijenom najma.

Tako je prosječna kupovna cijena jednog hektara u Hrvatskoj iznosila 3.700 eura, dok je istodobno u Sloveniji bila više nego šest puta skuplja (23.300 eura), a u Nizozemskoj čak 23 puta (85.431 eura).

Po cijeni zakupa poljoprivrednog zemljišta, Hrvatska je opet bila među najjeftinijim članicama Unije sa 74 eura, a jeftiniji zakup imali su samo Slovaci, 57 eura.

U prodaju agrobiznisa opet bi se mogla umiješati politika

Iako je Fortenova privatna kompanija, u prodaju agrobiznisa opet bi se mogla umiješati politika. Premda je mađarski biznismen Lorinc Mészáros – inače vlasnik i glavni sponzor NK Osijek i omiljeni poduzetnik mađarskog premijera Viktora Orbana – navodno spreman ponuditi čak 500 milijuna eura, što je daleko više od Žita i Osatine, treba uzeti u obzir činjenicu da je vlasnik Žita Marko Pipunić jedan od čelnika vrlo utjecajne udruge Hrvata iz BiH »Prsten«, koja pak ima značajan utjecaj na HDZ.

A kako smo u superizbornoj godini, prodaja perjanica poljoprivredne proizvodnje i hrvatskog zemljišta je jako osjetljiva tema za političare, zbog čega se ne očekuje da bi Belje, Vupik i PIK Vinkovci otišli u strane ruke.

Analitičari smatraju da je iz istog razloga – izborne godine – iz igre ispao i srbijanski biznismen i vlasnik Delta holdinga Miroslav Mišković.