NOVOSTI

Mijenja se Zakon o audiovizualnim djelatnostima. Uzor je talijanski tax credit model

Siniša Pavić

Foto Duško Marušić Čiči

Foto Duško Marušić Čiči

Narodski rečeno, kad se napiše da je neki film dobio milijun kuna za proizvodnju, nikada to nije čisti milijun s obzirom na to kakve sve obveze treba podmiriti. Ovo je način da se sve što država uzme kroz poreze reinvestira u daljnje projekte



ZAGREB – Taman tu negdje u vrijeme kada hrvatska kinematografija živi neke od svojih najboljih dana, na jednoj od nedavno održanih sjednica Vlade RH ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek je najavila Izmjene i dopune Zakona o audiovizualnim djelatnostima. Tim se Izmjenama i dopunama, kako je kazala ministrica, predlaže povećanje sredstava za razvoj i proizvodnju hrvatskih audiovizualnih djela što će, kako je naglasila, pridonijeti kvaliteti i stvoriti povoljne uvjete razvoja i konkurentnosti hrvatskog kulturnog proizvoda na tržištu. Izmjenama se, naime, uređuje pravo na financijske poticaje, razvoj proizvodnje audiovizualnih djela za neovisne proizvođače čime ćemo, rekla je ministrica, stvoriti jedan potencijal unutar kulturnog i kreativnog sektora da ulažu u nastavak proizvodnje, osigurati stabilnost takvih tvrtki, a radi se uglavnom o malim poduzećima.


Ministrica je najavila neke novosti, a da su one dobre ne dvoje ni državni tajnik Ministarstva kulture i medija Krešimir Partl, baš kao i predsjednik Hrvatske udruge producenata Hrvoje Osvadić.


Talijanski model


Krešimir Partl tako pojašnjava kako se radi o izmjenama i dopunama o kojima se već duže vrijeme i razmišlja i raspravlja. Radi se, kaže, o nekoj vrsti izmjene rađenoj po uzoru na talijanski tax credit model, kojeg se dugo proučavalo ne bi li ga se prilagodilo našim prilikama.




– Talijani već dugi niz godina imaju taj model zahvaljujući kojem producenti dio fiskalnih davanja mogu povratiti putem tog poreznog sustav, odnosno takav model da im porezna uprava može dio poreza vratiti da ga ulažu u svoju djelatnost, objašnjava Partl.


Talijanski model modificiran je sukladno našem tržištu tako da se kod nas sredstva neće vraćati producentima kroz poreznu upravu nego će oni biti stavka u proračunu Ministarstva kulture i medija, odnosno ta će se sredstva doznačivati HAVC-u.


– To znači da će producent koji dobije neki projekt, radi neki film ili seriju, dio fiskalnih davanja koje uplaćuje državi moći dobiti nazad putem HAVC-a, ističe Partl.


Na producentu je da prijavi koliko je poreza platio, u tu svrhu treba dostaviti potvrdu porezne uprave za što je već izrađen model direktne komunikacije HAVC-a i Porezne uprave za čim bržu efikasniju provjeru porezne dokumentacije, i onda će dio sredstva koja ne mogu biti manja od 10.000 eura, a ni veća od 132.000 eura godišnje producent dobiti nazad. Uvjet je samo jedan i važan, taj da ta sredstva mora uložiti dalje bilo za razvoj, bilo za proizvodnju nekog audiovizualnog djela. U Ministarstvu vjeruju da se radi o dobrodošlim sredstvima posebice za ona mikropoduzeća koja rade od projekta do projekta.


Početkom sljedeće godine


– U istraživanju koje smo proveli nakon COVID-19, u Studiji o kulturnim i kreativnim industrijama u Hrvatskoj prije i nakon COVID-19, došli smo do podataka da su oko 92,9 posto poduzeća u sektoru filma u biti mikropoduzeća. Radi se većinom o poduzećima koja funkcioniraju projektno i zbog toga im je jako teško išta planirati. Na ovaj način vjerujemo da će manja poduzeća moći zaposliti ljude, da će dobiti na likvidnosti, odnosno da će u startu kada rade neki projekt znati i koliko sredstava mogu povući nazad da bi mogli krenut u novi projekt. To znači da potičemo i dugoročno zapošljavanje mladih ljudi koji će moći u taj sektor ući, ističe Partl.


Da ne bi potrebe da se odrade parlamentarni izbori vjerojatno bi se s novim modelom već i krenulo. Ovako se očekuje da sve profunkcionira početkom sljedeće godine. Ideja je da u toj prvoj godini na raspolaganju bude milijun i pol eura i da se ta sredstva svaku godinu povećavaju ovisno o tome koliko će biti veliki zahtjevi za refundacijom dijela fiskalnih davanja. Sve to kazuje Partl te ističe: »Vjerujemo da je ovo mjera s kojom bi se zaista mogla postići veća stabilnost u sektoru koji nije jednostavan. Jer ne možete dugoročno nešto planirati kad idete od projekta do projekta i ovo je način da se to premosti.«


Dobar početak


Predsjednik HRUP-a Hrvoje Osvadić kaže kako se radi o praksi koja se već primjenjuje u mnogim europskim zemljama.


– Kada dobijemo sredstva države za proizvodnju, razvoj, distribuciju filmova mi dobivamo bruto iznos iz kojeg plaćamo sva davanja, poreze i slično. Ti porezi će nam se sada vraćati kroz sustav uz obavezu da ih dalje investiramo u razvoj i proizvodnju drugih projekata, pojašnjava Osvadić.


Narodski rečeno, kad se napiše da je neki film dobio milijun kuna za proizvodnju nikada to nije čisti milijun s obzirom kakve sve obveze treba podmiriti. Ovo je način da se sve što država uzme kroz poreze reinvestira u daljnje projekte. A hoće li ovo biti spas za tzv. mikropoduzeća?!


– Mi svi spadamo u mikro, mislim da postoji jedna ili dvije firme koje spadaju u srednja poduzeća. Ta je naša industrija jako mala i ovo je neki način na koji će se sigurno pomoći firmama da dalje rade i da napreduju, jednostavno će Osvadić.


Pritom dodaje da je ovo dobar početak, jer na ovom bi polju, veli, još puno toga trebalo napraviti.