“Nakon diljem Hrvatske jednog od najtoplijih proljeća u znanoj povijesti mjerenja, ponegdje čak i rekordno toplog, te gdjegod sušnijeg, gdjegod kišovitijeg od prosječnog – vrlo je velika vjerojatnost i iznadprosječno toplog ljeta, s raznolikom količinom oborine”, najavili su meteorolozi Zoran Vakula i Krunoslav Mikec.

Oni su za HRT izradili detaljnu analizu proljetnih prilika ovog proljeća, uz prognoze za ljeto pred nama.

U očekivanju skore službene ocjene klimatologa DHMZ-a, navode, već sad se može gotovo pa tvrditi kako je srednja proljetna temperatura zraka diljem Hrvatske bila među najvišim u znanoj povijesti mjerenja. Štoviše, na nekim meteorološkim postajama DHMZ-a čak i rekordno visoka, i to ne samo od sredine prošlog stoljeća, kao primjerice na Zavižanu i u zagrebačkom Maksimiru, nego i u Osijeku, gdje proljetna mjerenja postoje još od 1900. godine.

“Pritom je ukupna proljetna količina oborine bila kojekakva – na istoku i jugu Hrvatske većinom manja od prosječne, a veća u mnogim mjestima zapadnih kopnenih krajeva i sjevernog dijela Jadrana, gdje je nakon ožujka, ekstrema ponegdje bilo i u svibnju, primjerice u Krku, gdje je zabilježena ne samo nova rekordna dnevna količina oborine za svibanj (168 mm), nego i ekstremna ukupna mjesečna količina oborine – 275,3 mm, barem prema trenutačno još neslužbenim podacima. Osim tih ekstrema, valja spomenuti ponavljanje i onog s kraja travnja – srednja temperatura zraka i najnovijih posljednjih 12 mjeseci, od lipnja 2023. do svibnja 2024., nikad u povijesti mjerenja nije bila tako visoka kao sada”, stoji u prognozi.

Analiza proljeća

Mikec navodi kako je proljeće klimatološki gledano – završilo.

“I po vremenu – bilo je pravo proljetno, pri čemu su prva i druga polovina proljeća gotovo pa zamijenile uloge. Naime, tijekom ožujka i u prvom dijelu travnja vrijeme je u našoj zemlji obilježila iznadprosječna toplina. Temperatura zraka bila je primjerenija kraju proljeća, a ne njegovom početku, pa je bilo dana s pravom ljetnom toplinom, čak i vrućinom. No, pritom je bilo i dosta oborine, posebice tijekom ožujka, koji je stoga dobio klimatološku ocjenu “normalno” i “kišno”, u nekim krajevima i “vrlo kišno”. A prema temperaturi – “vrlo toplo”, na istoku i “ekstremno toplo”, iako su se događali i hladni prodori, čak i uz mjestimičan snijeg. No nije ih bilo puno. I nekima možda najzanimljivije – izostale su poznate “marčane” bure.

Nakon iznimne, čak i ekstremne topline prvog dijela travnja, uslijedilo je hladnije razdoblje. Nažalost, na kopnu i kasni travanjski jutarnji mrazovi, koji su uzrokovali štetu na biljnim kulturama. Osim hladnoće, drugi dio mjeseca imao je i puno manje sunčanih sati, uz izražene kišne epizode, ali nedovoljne za ocjenu veću od “normalno”. Dapače, prevladavalo je “sušno”, u Dalmaciji i “vrlo sušno”, ponegdje čak i “ekstremno”. Po temperaturi pak – toplo i vrlo toplo, kaže Mikec, dodajući kako je u svibnju nastavljen trend promjenjivog vremena s temperaturom oko prosječne ili malo višom, uz relativno čestu kišu, osobito u unutrašnjosti ponegdje i zamjetno obilniju od prosječne.

Manjak kiše u odnosu na prosjek, i to izraženiji, opet je zabilježen u Dalmaciji.

Dosta oborina

“Slijedom svega može se reći kako se sezonska prognoza za proljeće ostvarila što se tiče temperature, a i količina oborine bila je većinom u skladu s predviđanjima. Pritom treba još jednom ponoviti kako dugoročna prognoza ne može prognozirati procese i odstupanja po danima, a ni po dijelovima sezone nije često uspješna, pa se stoga nisu kvalitetno prognozirale ostvarene raspodjele toplih i hladnih razdoblja, te sušnih i kišovitih, posebice pljuskovitih”.

Mikec je iznio i dugoročnu prognozu za ljeto.

“Prema prognostičkim izračunima velika je vjerojatnost iznadprosječne topline bez izraženijeg signala za odstupanje od prosječne sezonske količine oborine. Detaljnije – nije zahvalno, ali može se pokušati prognozirati – u prvom dijelu lipnja vjerojatan nastavak svibanjskih vremenskih prilika – zbog povremenih pritjecanja vlažnijeg zraka te zadržavanja topline postojat će uvjeti za nastavak promjenjivog i nestabilnog vremena uz mjestimične pljuskove, pa i nevremena, ali i za dalje manje kiše na jugu Hrvatske. U drugom dijelu lipnju povećava se vjerojatnost za posvuda stabilnije vrijeme te većinom vrlo toplo i vruće.

Nevremena poput lanjskih

Zamjetno toplije od prosjeka izgledno je i tijekom srpnja. Naravno, nije isključeno u dijelu mjeseca promjenjivije vrijeme, barem u unutrašnjosti, i to posebno na zapadu, te moguće i na sjevernom Jadranu, pri čemu može biti uvjeta za jače nestabilnosti. Prema jugu kiše i dalje vjerojatno malo ili nimalo, uz tople i vrlo tople noći i vruće dane.

U kolovozu će vjerojatno biti podjednako toplo ili čak još malo toplije nego u srpnju, uz sve vjerojatniji manjak oborine u odnosu na prosjek, na jugu Hrvatske i izraženiju sušu”, ističe Mikec.

Toplinskih valova će svakako biti, ali je nezahvalno prognozirati koliko intenzivnih i koliko dugotrajnih.

“Isto tako, mnogi se s pravom pitaju, može li se ponoviti olujno nevrijeme kakvo nas je pogodilo prošlog srpnja. Nažalost, kako je u uvjetima velike zagrijanosti energija u atmosferi iznimno velika, mogu postojati uvjeti za ponavljanje nečeg sličnog”, piše HRT.