Socijalno najosjetljiviji gradovi u Hrvatskoj su Buzet i Vrlika zbog toga što izdvajaju najviše novca iz svojih proračuna za socijalnu zaštitu u odnosu na druge gradove, a prema dostupnim podacima Fine za 2022. godinu, Buzet je za potrebe socijalne zaštite izdvojio 25,63 posto gradskog budžeta, a Vrlika 21,93 posto, prenosi portal gradonacelnik.hr.

Prema tim podacima, od 128 gradova u Hrvatskoj samo 11 gradova izdvaja više od 10 posto gradskog proračuna za socijalnu zaštitu, a uz već spomenute Buzet i Vrliku, u tu skupinu spadaju i Vis s izdvojenih 19,44 posto sredstava iz proračina, Labin s 15,96 posto proračuna, potom Sinj s 13,70 posto, Obrovac s 13,47 posto i Pazin s 13,10 posto. Listu deset najbolje rangiranih čine još Ogulin s 11,74 posto, Oroslavje s 10,82 posto i Imotski s 10,19 posto proračuna usmjerenog najranjivijim skupinama građana.

Veliki projekti

Osim uobičajenih socijalnih usluga i potreba koje se financiraju novcem iz gradskog proračuna, neki gradovi razvijaju dodatne ili nove socijalne usluge te izdvajaju značajna sredstva za projekte poput gradnje, izgradnje ili adaptacije različitih ustanova socijalnog tipa. Jedan od takvih je Grad Pula koji je prvi u Hrvatskoj beskućnicima osigurao dostojanstven život kroz projekt »Housing first«, razvivši inovativni model trajnog zbrinjavanja osoba u potrebi.

Što se tiče izdvajanja po stanovniku, ukupno 19 gradova u analiziranoj je godini izdvojilo više od 500 kuna, a prvi je Vis koji je za ovu namjenu dao 3,559 kuna per capita. U rasponu od 1.125 do 1.994 kune kreću se potom davanja Pazina, Labina, Vrlike, Obrovca i Varaždina. Umag je izdvojio 970, Ogulin 712 i Poreč 707 kune.

U odnosu na godinu ranije, proračunska sredstva za socijalnu zaštitu povećalo je ukupno 67 gradova, njih sedam za više od 100 posto, a s 431 posto više sredstava vodeći je Ogulin. Na drugom mjestu je Varaždin sa 179 posto više sredstava u odnosu na godinu ranije, dok su Pazin, Oroslavje, Labin, Ploče i Zlatar uvećali sredstva u rasponu od 100 do 108 posto. Ako gledamo u apsolutnim iznosima, sredstva je najviše povećao Varaždin, za 31,7 milijuna kuna u odnosu na godinu prije, slijedi Labin s povećanjem od 10,2 milijuna kuna, a treći je Pazin koji je sredstva za socijalnu zaštitu povećao za 8,6 milijuna kuna. Niz od deset najbolje rangiranih čine još Ogulin, Pula, Buzet, Sinj, Vis, Solin i Rijeka koji su izdvojene iznose povećali u rasponu od 2,2 do sedam milijuna kuna. Značajnija povećanja izdvojenih sredstava u tim gradovima najčešće su povezana s realizacijom većih projekata poput izgradnji, dogradnji, obnova ili adaptacija ustanova socijalnog tipa.

Društveni napredak

Inače, izdvajanje za socijalnu zaštitu u ovom kontekstu podrazumijeva davanje podrške osobama koje se suočavaju s različitim izazovima poput siromaštva, nezaposlenosti, bolesti ili invaliditeta, a gradovi kroz raznovrsne programe pružaju pomoć u vidu financijske potpore, pristupa zdravstvenoj skrbi, smještaja, obrazovanja i zapošljavanja. Ulaganje gradskih uprava u socijalnu zaštitu ne samo da pokazuje odgovornost, navode na portalu gradonačelnik.hr, nego stavlja naglasak i na socijalnu pravdu, odnosno solidarnost u društvu, od čega na kraju koristi ima i cijela zajednica jer ono ne znači samo poboljšanje životnih okolnosti pojedinaca, već doprinosi i razvoju društva kao cjeline – smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti rezultira stabilnijim i otpornijim zajednicama koje mogu ostvarivati veći društveni i gospodarski napredak. Konačno, socijalna zaštita građana ključni je element brige o dobrobiti i osiguranju kvalitete života stanovništva, naročito onog u ranjivim skupinama.

UDJEL SOCIJALE
U PRORAČUNU

– Buzet 25,63 %
– Vrlika 21,93 %
– Vis 19,44 %
– Labin 15,96 %
– Sinj 13,70 %
– Obrovac 13,47 %
– Pazin 13,10 %
– Ogulin 11,74 %
– Oroslavje 10,82 %
– Imotski 10,19 %