U okviru proslave 26. obljetnice od osnivanja Veleučilišta u Rijeci, održan je mini simpozij Održiva poljoprivreda, zelene tehnologije i ruralni turizam 2024.

Mini simpozij je organiziran u partnerstvu s Centrom za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ-a iz Stare Sušice i Primorsko-goranske Kašetice, što dodatno naglašava važnost suradnje između akademske zajednice i lokalnih institucija u promicanju održivog razvoja u ruralnim područjima.

Zanimljivim predavanjima predstavljene su teme iz područja održive poljoprivrede, primjene zelenih tehnologija te razvoja ruralnog turizma.

– Mini simpozij Održiva poljoprivreda, zelene tehnologije i ruralni turizam 2024. potvrđuje posvećenost Veleučilišta u Rijeci promicanju inovacija i razmjene znanja u području poljoprivrede, tehnologije i turizma.

Ova jedinstvena inicijativa stvara prostor za povezivanje istaknutih stručnjaka i entuzijasta, potičući stvaranje novih ideja i potencijalnih suradnji.

Stoga vas pozivamo da se pridružite ovom posebnom događaju i budete dio inspirativnog dijaloga koji će oblikovati budućnost održive poljoprivrede, zelenih tehnologija i ruralnog turizma, rečeno u uvodu i predstavljanju tema simpozija.

A teme su bile posebno zanimljive i aktualne ne samo za polaznike sutudija na Veleučilištu Održivi agroturizm, već su bile otvorene i za građanstvo.

Bilo je riječi o ekološkoj poljoprivredi, kroz praksu i teoriju, zatim o biodinamička agrikultura u funkciji održive proizvodnje hrane, primjer iz prakse o biodinamičkoj proizvodnja, preradi i prerad i kulinarstvu, te o tome mogu li invazivne vrste biti izvor vrijednih bioaktivnih fitokemikalija.

Slaven Tadić iz Zadruga AgriBioCert govorio je o certifikatima koji se nalaze na eko proizvodima, kao i o kontroli eko proizvodnje.

AgriBioCert je jedan od 15 kontrolora za certificiranje eko proizvoda u Hrvatskoj, a osnovan kao rezultat uspješne dugogodišnje međunarodne suradnje članova organizacije IFOAM AgriBioMediterraneo, službene regionalne skupine IFOAM-a za zemlje Sredozemlja.

Registriran je u Rijeci u ožujku 2003. godine kao zadruga, a osnivači i članovi su joj pravne osobe iz Hrvatske, Italije i Grčke, a pruža usluge stručne kontrole i certifikacije ekološke proizvodnje na cijelom području Republike Hrvatske.

– U Hrvatskoj se pod eko proizvodnjom nalazi oko 110.000 ha, u Sloveniji oko 52.000, a u Italiji oko 2.000.000 ha, rekao je Tadić, uz napomenu da kontrolu vrši u Hrvatskoj 15, u Sloveniji 4, a u Italiji 19 ovlaštenih kontrolora.

U cijeloj EU pod eko nasadima nalazi se oko 14.700.000 ha, a povećanje od 2012. do 2020. godine bilo je čak za 55 posto u eko površinama.

Oznaka za eko proizvode je jedinstvena u EU, to je zeleni list s 12 zvjezdica, a postoje i nacionalne oznake, za pojedine države. Zanimljivo je da je Hrvatska prva u Europi uvela eko oznake u akvakulturi.

Na predavanju je bilo i riječi o upotrebi sredstava za poboljšanja kulture te je naglašeno da tu treba biti posebno oprezan jer trgovci znaju prodavati i preparate koji nisu u skladu s važećim EU zakonodavstvom, odnosno Uredbama EU koje više nisu na snazi.

Odgovornost nije na prodavaču, već na onome koji koristi takva sredstva, pa se treba dobro raspitati, o sredstvima koje se mogu koristiti, jer su kontrole česte mora se čuvati ambalaža, kao i voditi dnevnik radova.

Na proizvodima ima i dosta oznaka o eko proizvodu koje nisu službene već spadaju u područje “greenwashinga”.

To je oblik oglašavanja koji obmanjujuće koristi zeleni PR i zeleni marketing kako bi uvjerio javnost da su proizvodi, ciljevi organizacije, ili su politike ekološki prihvatljive, a primjeri greenwashinga događa se kada organizacija troši značajno više resursa na oglašavanje koje je “zeleno” nego na ekološki prihvatljive prakse.