Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo je u javnu raspravu nove kurikule za strukovne škole, koji će biti u primjeni od školske godine 2025/2026., a moderniziraju strukovne programe u kojima se danas obrazuje oko 70 posto srednjoškolaca u Hrvatskoj.

U novih 113 strukovnih kurikula 20-ak je potpuno novih kvalifikacija, odnosno zanimanja za koja se budući srednjoškolci mogu obrazovati, među njima tehničar za razvoj videoigara, tehničar za robotiku i automatizaciju te druge kvalifikacije za koje su gospodarske tvrtke iskazale interes.

Profili radnika

Novi kurikuli napisani su nakon nekoliko godina istraživanja potreba tržišta rada. Državna agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) provela je više od 4.000 anketa poslodavaca da bi se utvrdilo profile radnika koji su danas potrebni tržištu rada, ističe ravnatelj Mile Živčić.

Manje ili veće izmjene u smislu razvoja tehnike i tehnologije te potreba gospodarstva doživjeli su svi postojeći strukovni kurikuli. Neki su dosadašnji nastavni planovi i programi, koji su vodili prema stjecanju nekoliko različitih kvalifikacija, sada spojeni u jedan kurikul jer se pokazalo da imaju niz sličnosti, a objedinjeni omogućavaju veću prilagodljivost tržištu rada.

Tako je među novim kurikulima, na primjer, građevinski radnik u zgradarstvu koji objedinjuje tri dosadašnje kvalifikacije – zidara, tesara i armirača.

– Ovim priča ne staje. Osim što smo predložili nove kurikule, nastavit ćemo s njihovom modernizacijom, a uz to čitavo vrijeme pratiti potrebe za nekim eventualnim novim kvalifikacijama i raditi na novim kurikulima, najavljuje.

Temeljna je promjena u reformiranom strukovnom obrazovanju uvođenje modula u strukovnom dijelu, koji mijenjaju dosadašnji model organizacije nastave putem školskih predmeta.

– Uvođenjem modularne nastave odustaje se od dosadašnjeg klasičnog predmetno-satnog sustava. Razlika između predmeta i modula je da se kroz kreiranje modula nismo vodili trajanjem predmeta.

Sada imate sustav u kojem predmet traje od početka do kraja nastavne godine, dok modul ne mora nužno trajati cijelu nastavnu godinu. Željeli smo unutar određenog modula povezati međusobno povezane skupove ishoda učenja pa smo sadržaj dva ili tri nastavna predmeta zbog međusobne povezanosti stavili u jedan modul.

Tako se izbjegava predmetna razmrvljenost i postiže veća povezanost strukovnih sadržaja, učenicima na korist, objašnjava Živčić.

Ista struktura

Struktura općeobrazovnih predmeta ostaje ista kao dosad, s tim da se satnica iz predmeta koji su obvezni na državnoj maturi, a to su hrvatski, matematika i strani jezik, izjednačava u svim četverogodišnjim strukovnim programima.

To dosad nije bio slučaj i satnica je znala varirati ovisno o školi ili smjeru. Ujednačena satnica iz ova tri predmeta strukovnjacima će, smatraju u ASOO-u, osigurati jednake šanse na državnoj maturi, ako se za nju odluče.

Drugi su općeobrazovni predmeti prošli lošije, pa se tako, na primjer, reducira satnica iz povijesti, a politika i gospodarstvo iz zasebnog predmeta prelazi u međupredmetnu sferu.

Protiv redukcije satnice općeobrazovnih predmeta već su krenule kritike jer se takav potez tumači kao potcjenjivanje učenika strukovnih škola i njihovo zakidanje za temeljna znanja o demokraciji i građanskim pravima te u razvoju kritičkog mišljenja.

– Namjera javne rasprave je prije svega da se pogledaju dokumenti i da svi oni koji imaju nešto reći, to javno i kažu. Nadam se da ćemo, osim kritika, dobiti i konstruktivne prijedloge. Ako postoji nešto što bi bilo dobro popraviti, vrlo rado ćemo prihvatiti i korigirati, poručuje Živčić.

Nakon što novi kurikuli prođu e-savjetovanje, ostaje jedna školska godina za pripremu sustava za uvođenje i primjenu novih kurikula.

– Osigurali smo kroz Europski socijalni fond sredstva kako bismo za škole, nastavnike i ravnatelje organizirali niz stručnih usavršavanja različitih oblika, od konferencija i radionica do kreiranja mobilnih timova, najavljuje ravnatelj ASOO-a.

Plan je dolazak mobilnog tima doslovno u svaku školu, najmanje jednom, a po potrebi i više puta, kako bi na razini svake pojedine škole zajedno s ravnateljem i nastavnicima vidjeli koji je oblik pomoći školi potreban.

»Ništa neće biti napravljeno preko noći ili preko koljena, nego će se organizirano i smišljeno pružiti podrška svim školama«, zaključuje.

Što se tiče opreme, podsjeća da su osnivači škola dužni osigurati primjerenu opremljenost škola, a poticat će se suradnja škola i svijeta rada, tako da se učenje temeljeno na radu što je moguće više ostvaruje izvan škole, kod konkretnih poslodavaca.